Studijski dopust
Državni službenik nakon odrađenog probnog rada u državnoj službi ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u pravilu, u trajanju od najviše jedne akademske godine.
Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave na program studijskog dopusta.
Podnošenje zahtjeva za odobrenje studijskog dopusta
Zahtjev za odobrenje studijskog dopusta podnosi se, na propisanom obrascu, jedinici nadležnoj za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima državnog tijela u kojem je državni službenik zaposlen, po prethodnoj obavijesti neposredno nadređenom službeniku.
Državni službenik koji podnosi zahtjev za odobrenje studijskog dopusta dužan je u zahtjevu navesti ukupno trajanje studijskog dopusta i pojedina razdoblja u kojima ga traži, navesti traži li plaćeni ili neplaćeni studijski dopust te priložiti detaljan program izobrazbe zbog kojega traži studijski dopust.
Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti državnog službenika.
Ukoliko je državnom službeniku odobrena stipendija za program izobrazbe zbog kojega traži studijski dopust, izvor i iznos stipendije moraju također biti navedeni u zahtjevu za odobrenje studijskog dopusta.
Odobravanje programa studijskog dopusta
Nakon provjere podataka navedenih u zahtjevu, jedinica nadležna za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima će zahtjev za odobrenje programa studijskog dopusta dostaviti čelniku tijela koji odlučuje o zahtjevu.
Neposredno nadređeni službenik, jedinica nadležna za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima i čelnik tijela mogu dati:
Zahtjev za odobrenje studijskog dopusta dostavlja se Ministarstvu pravosuđa i uprave koje daje prethodnu suglasnost na program studijskog dopusta.
Ugovor o studijskom dopustu te prava i obveze državnog službenika kojem je odobren plaćeni studijski dopust
Ukoliko se radi o plaćenom studijskom dopustu, nakon odobrenja programa od Ministarstva pravosuđa i uprave, državni službenik i čelnik državnoga tijela u kojem je državni službenik zaposlen sklapaju ugovor o studijskom dopustu kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze koje se odnose na provedbu programa studijskog dopusta. U slučaju neplaćenog studijskog dopusta status državnog službenika uređuje se rješenjem.
Ugovor o studijskom dopustu mora sadržavati:
Ugovor o studijskom dopustu može sadržavati i druge odgovarajuće odredbe.
Tijekom plaćenog studijskog dopusta državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće radnog mjesta na koje je raspoređen, bez dodataka. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.
Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima se pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu.
Po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
Ako državni službenik po završetku obrazovanja ne ostane u službi u utvrđenom vremenu, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.
Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 131. stavka 1. i članka 137. stavka 1. točke a), b) i c) Zakona o državnim službenicima.
Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave na program studijskog dopusta.
Podnošenje zahtjeva za odobrenje studijskog dopusta
Zahtjev za odobrenje studijskog dopusta podnosi se, na propisanom obrascu, jedinici nadležnoj za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima državnog tijela u kojem je državni službenik zaposlen, po prethodnoj obavijesti neposredno nadređenom službeniku.
Državni službenik koji podnosi zahtjev za odobrenje studijskog dopusta dužan je u zahtjevu navesti ukupno trajanje studijskog dopusta i pojedina razdoblja u kojima ga traži, navesti traži li plaćeni ili neplaćeni studijski dopust te priložiti detaljan program izobrazbe zbog kojega traži studijski dopust.
Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti državnog službenika.
Ukoliko je državnom službeniku odobrena stipendija za program izobrazbe zbog kojega traži studijski dopust, izvor i iznos stipendije moraju također biti navedeni u zahtjevu za odobrenje studijskog dopusta.
Odobravanje programa studijskog dopusta
Nakon provjere podataka navedenih u zahtjevu, jedinica nadležna za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima će zahtjev za odobrenje programa studijskog dopusta dostaviti čelniku tijela koji odlučuje o zahtjevu.
Neposredno nadređeni službenik, jedinica nadležna za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima i čelnik tijela mogu dati:
- potpunu suglasnost za odobrenje zahtjeva;
- djelomično se suglasiti sa zahtjevom i predložiti određene promjene u odnosu na zatraženo trajanje studijskog dopusta, razdoblja u kojima se traži, vrijeme njegovog korištenja te snošenje troškova ili
- predložiti odbijanje zahtjeva.
Zahtjev za odobrenje studijskog dopusta dostavlja se Ministarstvu pravosuđa i uprave koje daje prethodnu suglasnost na program studijskog dopusta.
Ugovor o studijskom dopustu te prava i obveze državnog službenika kojem je odobren plaćeni studijski dopust
Ukoliko se radi o plaćenom studijskom dopustu, nakon odobrenja programa od Ministarstva pravosuđa i uprave, državni službenik i čelnik državnoga tijela u kojem je državni službenik zaposlen sklapaju ugovor o studijskom dopustu kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze koje se odnose na provedbu programa studijskog dopusta. U slučaju neplaćenog studijskog dopusta status državnog službenika uređuje se rješenjem.
Ugovor o studijskom dopustu mora sadržavati:
- sve obveze državnog tijela prema državnom službeniku za vrijeme trajanja studijskog dopusta;
- jasnu naznaku troškova koji se pokrivaju na teret državnog proračuna te troškova iz ostalih izvora (stipendije i sl.), kao i načine plaćanja;
- jasnu naznaku razdoblja u kojima je državni službenik ovlašten koristiti studijski dopust;
- razdoblje u kojem je državni službenik dužan ostati u državnoj službi nakon završetka studija;
- odredbe o naknadi troškova pokrivenih iz državnog proračuna odnosno ostalih izvora u slučaju da državni službenik nije završio program izobrazbe ili nije ispunio bilo koju drugu ugovornu obvezu;
- odredbe o djelomičnoj naknadi troškova pokrivenih iz državnog proračuna odnosno ostalih izvora u slučaju da državnom službeniku prestaje državna služba prije isteka zakonskog odnosno ugovorenog roka.
Ugovor o studijskom dopustu može sadržavati i druge odgovarajuće odredbe.
Tijekom plaćenog studijskog dopusta državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće radnog mjesta na koje je raspoređen, bez dodataka. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.
Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima se pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu.
Po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
Ako državni službenik po završetku obrazovanja ne ostane u službi u utvrđenom vremenu, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.
Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 131. stavka 1. i članka 137. stavka 1. točke a), b) i c) Zakona o državnim službenicima.