Savjet za sprječavanje korupcije

Slika /slike/Borba protiv korupcije/shutterstock_190955117_cr (1).jpg

Savjet za sprječavanje korupcije je radno tijelo Vlade Republike Hrvatske osnovano s ciljem izrade, unaprjeđenja i sustavnog praćenja provedbe te procjene učinaka mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, koji ujedno određuju zadaće i sastav Savjeta te druga pitanja iz njegova djelokruga.

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_04_31_697.html
 

U djelokrug poslova Savjeta spadaju:

  • koordiniranje postupkom izrade nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
  • pripremanje prijedloga te predlaganje izmjena i dopuna nacionalnih strateških dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
  • sustavno praćenje provedbe aktivnosti provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, uključujući konzultacije i savjetovanja nadležnih tijela u svim fazama njihove provedbe
  • sustavna procjena učinka provedbe antikorupcijskih mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
  • razvijanje metoda s ciljem unaprjeđenja izrade, provedbe i procjene učinaka provedbe strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
  • predlaganje Vladi Republike Hrvatske ostalih mjera i aktivnosti za sprječavanje korupcije.


Nositelji provedbe aktivnosti iz provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije obvezni su, na zahtjev Savjeta, dostavljati cjelovite informacije o njihovoj provedbi. Savjet izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Savjet čine:

  • predstavnik/ca Ministarstva pravosuđa, koji predsjedava Savjetom
  • predstavnik/ca Ministarstva uprave
  • predstavnik/ca Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta
  • predstavnik/ca Ministarstva vanjskih i europskih poslova
  • predstavnik/ca Ministarstva unutarnjih poslova
  • predstavnik/ca Ministarstva državne imovine
  • predstavnik/ca Ministarstva financija
  • predstavnik/ca Ministarstva znanosti i obrazovanja
  • predstavnik/ca Ministarstva kulture
  • predstavnik/ca Ministarstva zdravstva
  • predstavnik/ca Ministarstva zaštite okoliša i energetike
  • predstavnik/ca Ministarstva poljoprivrede
  • predstavnik/ca Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja
  • predstavnik/ca Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
  • predstavnik/ca Središnjeg državnog ureda za šport
  • predstavnik/ca Ureda za udruge
  • predstavnik/ca Vrhovnog suda Republike Hrvatske
  • predstavnik/ca Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
  • predstavnik/ca Državnog sudbenog vijeća
  • predstavnik/ca Državnoodvjetničkog vijeća
  • predstavnik/ca Državnog ureda za reviziju
  • predstavnik/ca Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
  • predstavnik/ca ureda Povjerenika za informiranje
  • predstavnik/ca Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
  • predstavnik/ca Hrvatske zajednice županija
  • predstavnik/ca Udruge gradova u Republici Hrvatskoj
  • predstavnik/ca Udruge općina u Republici Hrvatskoj
  • četiri predstavnika civilnoga društva iz reda udruga koje se bave pristupom informacijama i transparentnošću, javnim politikama i sprječavanjem korupcije.


Predsjednik Savjeta može, po potrebi, u rad Savjeta uključiti i predstavnike drugih nadležnih tijela i institucija. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke su, za središnja tijela državne uprave, predstavnici u rangu državnog tajnika ili pomoćnika čelnika tijela, odnosno zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke imaju svoje zamjenike.

Dosljedna provedba nacionalnih dokumenata jedan je od nužnih elemenata u borbi protiv korupcije te posljedično uklanjanju prepreka gospodarskom razvoju te ublažavanju negativne percepcije i jačanju povjerenja građana u institucije. Osnivanje Savjeta za sprječavanje korupcije prilikom procesa finalizacije Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, prvog provedbenog dokumenta strateškog razdoblja, značilo je upravo snaženje nadzornog mehanizma kako bi se osigurala efikasnost ukupnih nacionalnih antikorupcijskih napora. 

Pozitivni učinci rada Savjeta posebno su vidljivi  u rezultatima provedbe Akcijskih planova za 2015. i 2016. te 2017. i 2018. Može se konstatirati određeni uzlazni trend vezano za postotak provedbe planiranih antikorupcijskih aktivnosti u aktualnom strateškom okviru. Što se tiče provedbe Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu, rezultati pokazuju da je provedeno i djelomično provedeno 84% aktivnosti iz predmetnog dokumenta. Ovakav rezultat predstavlja značajan napredak u odnosu na provedbu Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu iz kojeg je provedeno i djelomično provedeno samo 56% aktivnosti. 

Bitnu ulogu u intenziviranju provedbe antikorupcijskih aktivnosti imao upravo Savjet, koji se u okviru dosadašnjeg rada, uz postojeći sustav nadzora provedbe antikorupcijskih dokumenata na razini zakonodavne vlasti, profilirao u ključno tijelo u procesu formiranja i provedbe dokumenata i javnih politika vezanih uz borbu protiv korupcije na razini izvršne vlasti.