Razvijanje nacionalnog strateškog okvira

Republika Hrvatska kontinuirano strateški promišlja, provodi i nadograđuje sustav antikorupcijskih mjera. Od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. u procesima usklađivanja standarda i normativnog okvira u kontekstu pristupanja Europskoj uniji, RH je provela nekoliko nacionalnih strateških dokumenata posvećenih borbi protiv korupcije počevši od Nacionalnog programa za borbu protiv korupcije iz 2002. godine i pripadajućeg Akcijskog plana. Stečena iskustva poslužila su kao putokaz za daljnje unaprjeđenje strateškog okvira, najprije usvajanjem Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije 2006.-2008., a potom i Strategije suzbijanja korupcije od 19. lipnja 2008. godine i provedbenog Akcijskog plana, koji je revidiran 2010. i 2012. godine, sukladno izazovima i potrebama praktičnog antikoruptivnog djelovanja.  
U okviru provedbe navedenih dokumenata RH je formirala potreban zakonodavni i institucionalni okvir u području represivnog djelovanja na korupcijska kaznena djela, ali i formirala mehanizme prevencije korupcije u područjima financiranja političkih stranaka i predizbornih aktivnosti, transparentnosti rada izvršne vlasti, postupaka javne nabave te upravljanja sukobom interesa. No, unatoč ostvarenom napretku postojala je potreba za daljnjim unaprjeđenjima, koja je po ulasku u Europsku uniju motivirala pokretanje procesa izrade novog strateškog okvira u području suzbijanja korupcije. 
Nakon pristupanja EU, usvojena je nova, strukturno i metodološki proaktivno usmjerena Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine fokusirana prvenstveno na prevenciju korupcije. U postupku razvijanja ovog strateškog okvira preuzet je proaktivniji pristup upravo u preventivnom djelovanju na uzroke i rizike nastanka korupcije te je afirmirana participativna metoda izrade strateških dokumenata. Takva metoda pretpostavlja preduvjet sinergijskog djelovanja svih sudionika u relevantnim tijelima javne vlasti i civilnom sektoru, medijima i socijalnim partnerima na identifikaciji korupcijski rizičnih poslovnih procesa i uzroka nepravilnosti te mogućih institucionalnih slabosti i zakonsko-regulatornih manjkavosti. Nastavno na to Strategija predstavlja i participativni okvir za formuliranje antikorupcijskih mjera i praćenje njihova izvršenja.  
 
Strategija od 2015. do 2020. promovira integritet i transparentnost u radu državnih tijela i institucija, stavljajući naglasak na odgovornost osoba na javnim funkcijama s ciljem da korupciju učini najrizičnijim izborom. 
 
U aktualnom strateškom razdoblju od 2015. do 2020. godine donesena su tri dvogodišnja Akcijska plana za 2015. i 2016. godinu, za 2017. i 2018. godinu te za 2019. i 2020. godinu.