Nasljedno pravo
Moram li za stjecanje nasljednog prava dati nasljedničku izjavu o prihvatu nasljedstva?
Za stjecanje nasljednog prava nasljednik ne mora dati nasljedničku izjavu o prihvatu nasljedstva. To stoga što nasljednik u času ostaviteljeve smrti stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom.
Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći. Izjava o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati, a nasljednik je može pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.
Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen. Ako nasljednik ne izjavi odnosi li se nasljednička izjava na ono što mu pripada temeljem zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nužni dio smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.
Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo, ne može ga se više odreći. Izjava o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati, a nasljednik je može pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.
Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen. Ako nasljednik ne izjavi odnosi li se nasljednička izjava na ono što mu pripada temeljem zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nužni dio smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.
Mogu li se odreći nasljedstva, do kada i na koji način?
Nasljednik stječe nasljedno pravo u času ostaviteljeve smrti i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. Nasljednik se može odreći nasljednog prava, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom.
Izjava o odricanju od nasljedstva može se dati od trenutka smrti ostavitelja (trenutak otvaranja nasljedstva) do donošenja prvostupanjske odluke. Izjava o odricanju od nasljedstva dana prije smrti ostavitelja nema pravnog učinka.
Nasljednik se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. Ako nasljednik nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime, odricanje vrijedi i za njegove potomke.
Osoba koja je valjano dala izjavu o prihvatu nasljedstva ne može ga se više odreći. Nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom ne može se odreći nasljedstva (mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine i mjere tekuće uprave ne lišavaju tog nasljednika prava da se odrekne nasljedstva).
Izjava o odricanju od nasljedstva ne može se opozvati, a tu izjavu nasljednik može pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom, a odricanje se ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu. Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.
Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može je dati usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.
Izjava o odricanju od nasljedstva može se dati od trenutka smrti ostavitelja (trenutak otvaranja nasljedstva) do donošenja prvostupanjske odluke. Izjava o odricanju od nasljedstva dana prije smrti ostavitelja nema pravnog učinka.
Nasljednik se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. Ako nasljednik nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime, odricanje vrijedi i za njegove potomke.
Osoba koja je valjano dala izjavu o prihvatu nasljedstva ne može ga se više odreći. Nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom ne može se odreći nasljedstva (mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine i mjere tekuće uprave ne lišavaju tog nasljednika prava da se odrekne nasljedstva).
Izjava o odricanju od nasljedstva ne može se opozvati, a tu izjavu nasljednik može pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom, a odricanje se ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu. Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.
Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može je dati usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.
Odgovara li nasljednik za ostaviteljeve dugove?
Za ostaviteljeve dugove odgovara nasljednik koji se nije odrekao nasljedstva. Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela. Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove cijelom svojom imovinom ali do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud ne pazi po službenoj dužnosti nego samo po prigovoru nasljednika. Ako ima više nasljednika, oni odgovaraju za ostaviteljeve dugove solidarno, svaki do visine svoga nasljednog dijela. Dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako ostavitelj nije drugačije odredio oporukom.
U kojem roku sud odnosno javni bilježnik treba provesti ostavinski postupak?
Zakonom o nasljeđivanju propisano je da će tijekom cijelog ostavinskog postupka sud odnosno javni bilježnik paziti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana te da je dužan osobito paziti da se zaštite i ostvare prava osoba koje se zbog malodobnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima.
Zakonom nije propisan točno određen vremenski rok u kojem se mora provesti ostavinski postupak. To stoga što je svaki ostavinski postupak različit te će vrijeme potrebno za provođenje ostavinskog postupka ovisiti i o tome u kojem će roku ostavinski sud, odnosno, javni bilježnik kao njegov povjerenik prikupiti podatke o ostavinskoj masi, nasljednicima, postojanju oporuke i slično.
Zakonom nije propisan točno određen vremenski rok u kojem se mora provesti ostavinski postupak. To stoga što je svaki ostavinski postupak različit te će vrijeme potrebno za provođenje ostavinskog postupka ovisiti i o tome u kojem će roku ostavinski sud, odnosno, javni bilježnik kao njegov povjerenik prikupiti podatke o ostavinskoj masi, nasljednicima, postojanju oporuke i slično.
Što mogu učiniti ako nakon smrti ostavitelja nije proveden ostavinski postupak, a ostavitelj je imao imovinu?
Ostavinski postupak se pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.
Ako nakon smrti ostavitelja nije proveden ostavinski postupak (npr. zato što ostavinskom sudu nije dostavljena smrtovnica ostavitelja ili s njom izjednačena isprava) a iza ostavitelja je ostala imovina, mjesno nadležnom općinskom sudu možete podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka, uz dostavu potrebnih isprava (smrtovnice, odnosno drugog dokaza o smrti ostavitelja, oporuke, isprava koje se odnose na ostaviteljevu imovinu npr. izvadak iz zemljišnih knjiga). Prijedlog za provođenje ostavinskog postupka možete dostaviti nadležnom sudu i poštom (nije nužna osobna predaja prijedloga nadležnom sudu).
Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a podredno boravište odnosno ako nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio ostavine u Republici Hrvatskoj.
Ako nakon smrti ostavitelja nije proveden ostavinski postupak (npr. zato što ostavinskom sudu nije dostavljena smrtovnica ostavitelja ili s njom izjednačena isprava) a iza ostavitelja je ostala imovina, mjesno nadležnom općinskom sudu možete podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka, uz dostavu potrebnih isprava (smrtovnice, odnosno drugog dokaza o smrti ostavitelja, oporuke, isprava koje se odnose na ostaviteljevu imovinu npr. izvadak iz zemljišnih knjiga). Prijedlog za provođenje ostavinskog postupka možete dostaviti nadležnom sudu i poštom (nije nužna osobna predaja prijedloga nadležnom sudu).
Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a podredno boravište odnosno ako nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio ostavine u Republici Hrvatskoj.
Što mogu učiniti ako sam nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju saznao da je ostavitelj imao imovinu koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju?
Prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine (imovine koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju) možete dostaviti nadležnom općinskom sudu, uz dostavu potrebnih isprava o naknadno pronađenoj imovini (npr. izvadak iz zemljišnih knjiga).
Pronađe li se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će pronađenu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Sud će ponovno provoditi ostavinsku raspravu samo ako se ranije neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako naknadno pronađenu imovinu čine nekretnine i s njima izjednačena prava. Ako naknadno pronađenu imovinu čine pokretnine i s njima izjednačenim pravima, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
Pronađe li se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će pronađenu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Sud će ponovno provoditi ostavinsku raspravu samo ako se ranije neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako naknadno pronađenu imovinu čine nekretnine i s njima izjednačena prava. Ako naknadno pronađenu imovinu čine pokretnine i s njima izjednačenim pravima, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
Kome se mogu obratiti za informacije o ostavinskom postupku iza određenog ostavitelja?
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, za ostavinski postupak je mjesno nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište, a podredno boravište. Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u Republici Hrvatskoj.
Informacije o konkretnom ostavinskom postupku zainteresirana osoba može dobiti uvidom u spis kod nadležnog općinskog suda, odnosno kod javnog bilježnika kojem je sud povjerio vođenje ostavinskog postupka.
Informacije o konkretnom ostavinskom postupku zainteresirana osoba može dobiti uvidom u spis kod nadležnog općinskog suda, odnosno kod javnog bilježnika kojem je sud povjerio vođenje ostavinskog postupka.