Pitanja i odgovori
Ako ne možete pronaći odgovore na svoja pitanja, možete kontaktirati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima.
Što je kazneni postupak (tijek, sudionici)?
Što je kazneni postupak?
Kazneni postupak skup je pravno uređenih radnji koje poduzimaju različita državna tijela i drugi sudionici kaznenog postupka kada postoji vjerojatnost da je počinjeno kazneno djelo. Kazneno djelo predstavlja povredu temeljnih društvenih vrijednosti, pa društvo na njega reagira kažnjavanjem počinitelja toga djela. Da bi se određena osoba mogla proglasiti krivom za kazneno djelo i kazniti, nužno je provesti kazneni postupak. Kazneni postupak složeni je mehanizam koji prolazi kroz različite stadije u kojima ključnu ulogu imaju različita državna tijela.
Tijek kaznenog postupka
Na početku toga postupka obično stoji policija koja poduzima inicijalne radnje u vezi sa sumnjom da je počinjeno kazneno djelo. O rezultatima svojeg rada policija obavještava državnog odvjetnika. Na temelju rezultata policijskog rada, državni odvjetnik odlučuje hoće li protiv određene osobe pokrenuti daljnje radnje koje imaju pravni oblik istrage ili istraživanja. Po okončanju istrage ili istraživanja, državni odvjetnik odlučuje o podizanju optužnice pred nadležnim sudom.
Nakon što je državni odvjetnik podigao optužnicu, sud će, na sjednici optužnog vijeća, odlučiti je li optužnica utemeljena na dovoljnom broju pravno valjanih dokaza koji opravdavaju provođenje središnjeg stadija kaznenog postupka – rasprave pred sudom. Rasprava završava donošenjem presude.
Presuda kojom se završava rasprava naziva se prvostupanjskom presudom. Time postupak u pravilu ne završava, jer ona stranka koja nije zadovoljna prvostupanjskom presudom ima mogućnost tu presudu osporavati u postupku pred žalbenim odnosno drugostupanjskim sudom. Žalbeni postupak može rezultirati ili potvrđivanjem ili preinačenjem prvostupanjske presude, čime kazneni postupak u pravilu završava (presuda postaje pravomoćna), ili ukidanjem te presude i vraćanjem postupka u stadij rasprave pred prvostupanjskim sudom.
Prikaz tijeka kaznenog postupka s naznakom različitih oblika sudjelovanja žrtve (obvezna prisutnost, primanje informacije, itd.).
Grafički prikaz je preuzet iz: “Vodič za žrtve i svjedoke kroz kazneni i prekršajni postupak”, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2018. godine.
Sudionici u kaznenom postupku
Pored državnih tijela (policije, državnog odvjetništva i suda) u kaznenom postupku sudjeluju i drugi sudionici. Osnovnu ulogu u njemu ima okrivljenik, odnosno osoba za koju je vjerojatno da je počinila kazneno djelo. Čak i kada se kazneno djelo dogodilo pred velikim brojem ljudi i od početka je izvjesno tko je počinitelj kaznenog djela, o toj se osobi u kaznenom postupku ne govori kao o počinitelju kaznenog djela, već se za tu osobu koristi izraz okrivljenik. To je zato što je jedno od osnovnih pravila kaznenog postupka pretpostavka nedužnosti, koja znači da se određena osoba ne može smatrati krivom za kazneno djelo prije nego se njezina krivnja utvrdi pravomoćnom sudskom presudom.
Iz pretpostavke nedužnosti također proizlazi da je državni odvjetnik dužan dokazati okrivljenikovu krivnju u kaznenom postupku, i to izvan svake razumne sumnje. To nadalje znači da okrivljenik nije dužan dokazivati svoju nevinost, pa se može u kaznenom postupku braniti i šutnjom. Okrivljenik u kaznenom postupku može angažirati branitelja. Branitelj je odvjetnik čija je zadaća da u kaznenom postupku djeluje isključivo u korist okrivljenika.
U kaznenom postupku redovito sudjeluje i žrtva kaznenog djela. Kada je određena osoba postala žrtvom kaznenog djela, država je tu osobu dužna zaštititi, između ostalog i tako da učinkovito provede kazneni postupak. To prije svega znači da su državna tijela, primarno policija i državno odvjetništvo, dužna temeljito istražiti okolnosti počinjenja kaznenog djela, poduzeti mjere da se identificira i pronađe počinitelj kaznenog djela, i da se počinitelj u zakonito provedenom postupku pred nadležnim sudom kazni.
Svjedočenje žrtve u kaznenom postupku
Žrtva kaznenog djela u kaznenom će postupku u pravilu sudjelovati kao svjedok, dajući u postupku iskaz o kaznenom djelu koje je počinjeno na njezinu štetu. Žrtva će o okolnostima počinjenja kaznenog djela u pravilu iskazivati nekoliko puta pred različitim državnim tijelima. U pravilu će prvi iskaz davati u policiji. Taj se iskaz, međutim, u kaznenom postupku ne može koristiti kao dokaz. Tijekom istrage ili istraživanja žrtva će iskazivati pred državnim odvjetnikom. Vjerojatno će biti potrebno i da žrtva dođe na raspravu i iskazuje pred sudom.
Kad se žrtva u kaznenom postupku nalazi u ulozi svjedoka, država je, osobito kad se radi o ranjivim skupinama žrtava ili žrtvama nasilnih kaznenih djela, dužna poduzeti mjere da bi se žrtvu, u najvećoj mogućoj mjeri, zaštitilo od dodatnih trauma koje iskazivanje o kaznenom djelu i sudjelovanje u kaznenom postupku može prouzročiti za žrtvu. Tako se, u slučaju određenih kategorija žrtava, nastoji osigurati da žrtva u što manjem broju navrata iskazuje o traumatičnom iskustvu kaznenoga djela i nastoji se izbjeći njezina direktna konfrontacija s okrivljenikom.
Sudjelovanje žrtve u kaznenom postupku u ulozi oštećenika
Osim što će žrtva u kaznenom postupku u pravilu morati sudjelovati u ulozi svjedoka, žrtva ima mogućnost, odnosno može izabrati u postupku sudjelovati i u ulozi oštećenika. Preuzimanje uloge oštećenika žrtvi kaznenog djela omogućuje:
Kazneni postupak skup je pravno uređenih radnji koje poduzimaju različita državna tijela i drugi sudionici kaznenog postupka kada postoji vjerojatnost da je počinjeno kazneno djelo. Kazneno djelo predstavlja povredu temeljnih društvenih vrijednosti, pa društvo na njega reagira kažnjavanjem počinitelja toga djela. Da bi se određena osoba mogla proglasiti krivom za kazneno djelo i kazniti, nužno je provesti kazneni postupak. Kazneni postupak složeni je mehanizam koji prolazi kroz različite stadije u kojima ključnu ulogu imaju različita državna tijela.
Tijek kaznenog postupka
Na početku toga postupka obično stoji policija koja poduzima inicijalne radnje u vezi sa sumnjom da je počinjeno kazneno djelo. O rezultatima svojeg rada policija obavještava državnog odvjetnika. Na temelju rezultata policijskog rada, državni odvjetnik odlučuje hoće li protiv određene osobe pokrenuti daljnje radnje koje imaju pravni oblik istrage ili istraživanja. Po okončanju istrage ili istraživanja, državni odvjetnik odlučuje o podizanju optužnice pred nadležnim sudom.
Nakon što je državni odvjetnik podigao optužnicu, sud će, na sjednici optužnog vijeća, odlučiti je li optužnica utemeljena na dovoljnom broju pravno valjanih dokaza koji opravdavaju provođenje središnjeg stadija kaznenog postupka – rasprave pred sudom. Rasprava završava donošenjem presude.
Presuda kojom se završava rasprava naziva se prvostupanjskom presudom. Time postupak u pravilu ne završava, jer ona stranka koja nije zadovoljna prvostupanjskom presudom ima mogućnost tu presudu osporavati u postupku pred žalbenim odnosno drugostupanjskim sudom. Žalbeni postupak može rezultirati ili potvrđivanjem ili preinačenjem prvostupanjske presude, čime kazneni postupak u pravilu završava (presuda postaje pravomoćna), ili ukidanjem te presude i vraćanjem postupka u stadij rasprave pred prvostupanjskim sudom.
Prikaz tijeka kaznenog postupka s naznakom različitih oblika sudjelovanja žrtve (obvezna prisutnost, primanje informacije, itd.).
Grafički prikaz je preuzet iz: “Vodič za žrtve i svjedoke kroz kazneni i prekršajni postupak”, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, 2018. godine.
Sudionici u kaznenom postupku
Pored državnih tijela (policije, državnog odvjetništva i suda) u kaznenom postupku sudjeluju i drugi sudionici. Osnovnu ulogu u njemu ima okrivljenik, odnosno osoba za koju je vjerojatno da je počinila kazneno djelo. Čak i kada se kazneno djelo dogodilo pred velikim brojem ljudi i od početka je izvjesno tko je počinitelj kaznenog djela, o toj se osobi u kaznenom postupku ne govori kao o počinitelju kaznenog djela, već se za tu osobu koristi izraz okrivljenik. To je zato što je jedno od osnovnih pravila kaznenog postupka pretpostavka nedužnosti, koja znači da se određena osoba ne može smatrati krivom za kazneno djelo prije nego se njezina krivnja utvrdi pravomoćnom sudskom presudom.
Iz pretpostavke nedužnosti također proizlazi da je državni odvjetnik dužan dokazati okrivljenikovu krivnju u kaznenom postupku, i to izvan svake razumne sumnje. To nadalje znači da okrivljenik nije dužan dokazivati svoju nevinost, pa se može u kaznenom postupku braniti i šutnjom. Okrivljenik u kaznenom postupku može angažirati branitelja. Branitelj je odvjetnik čija je zadaća da u kaznenom postupku djeluje isključivo u korist okrivljenika.
U kaznenom postupku redovito sudjeluje i žrtva kaznenog djela. Kada je određena osoba postala žrtvom kaznenog djela, država je tu osobu dužna zaštititi, između ostalog i tako da učinkovito provede kazneni postupak. To prije svega znači da su državna tijela, primarno policija i državno odvjetništvo, dužna temeljito istražiti okolnosti počinjenja kaznenog djela, poduzeti mjere da se identificira i pronađe počinitelj kaznenog djela, i da se počinitelj u zakonito provedenom postupku pred nadležnim sudom kazni.
Svjedočenje žrtve u kaznenom postupku
Žrtva kaznenog djela u kaznenom će postupku u pravilu sudjelovati kao svjedok, dajući u postupku iskaz o kaznenom djelu koje je počinjeno na njezinu štetu. Žrtva će o okolnostima počinjenja kaznenog djela u pravilu iskazivati nekoliko puta pred različitim državnim tijelima. U pravilu će prvi iskaz davati u policiji. Taj se iskaz, međutim, u kaznenom postupku ne može koristiti kao dokaz. Tijekom istrage ili istraživanja žrtva će iskazivati pred državnim odvjetnikom. Vjerojatno će biti potrebno i da žrtva dođe na raspravu i iskazuje pred sudom.
Kad se žrtva u kaznenom postupku nalazi u ulozi svjedoka, država je, osobito kad se radi o ranjivim skupinama žrtava ili žrtvama nasilnih kaznenih djela, dužna poduzeti mjere da bi se žrtvu, u najvećoj mogućoj mjeri, zaštitilo od dodatnih trauma koje iskazivanje o kaznenom djelu i sudjelovanje u kaznenom postupku može prouzročiti za žrtvu. Tako se, u slučaju određenih kategorija žrtava, nastoji osigurati da žrtva u što manjem broju navrata iskazuje o traumatičnom iskustvu kaznenoga djela i nastoji se izbjeći njezina direktna konfrontacija s okrivljenikom.
Sudjelovanje žrtve u kaznenom postupku u ulozi oštećenika
Osim što će žrtva u kaznenom postupku u pravilu morati sudjelovati u ulozi svjedoka, žrtva ima mogućnost, odnosno može izabrati u postupku sudjelovati i u ulozi oštećenika. Preuzimanje uloge oštećenika žrtvi kaznenog djela omogućuje:
- da bude, od strane tijela koja vode kazneni postupak, redovito informirana o napredovanju kaznenog postupka,
- aktivnije sudjelovanje u kaznenom postupku, kroz pravo na prisutnost postupovnim radnjama i predlaganje poduzimanja dodatnih radnji,
- postavljanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku, koji omogućava da žrtva već u kaznenom postupku ostvari naknadu štete koja joj je kaznenim djelom prouzročena.
Što je prekršajni postupak i kakva su prava žrtve?
Prekršajni postupak
Osim kaznenih djela, u hrvatskom pravnom poretku postoji i druga velika skupina kažnjivih
ponašanja – prekršaji. Prekršaji se smatraju lakšim povredama od kaznenih djela, pa su i kazne koje su propisane za prekršaj blaže od onih kojima se prijeti mogućim počiniteljima kaznenih djela. To se odražava i na prekršajni postupak koji je jednostavniji i brži od kaznenog postupka.
Kod određenih je protupravnih ponašanja katkad teško odrediti radi li se o prekršaju ili o
kaznenom djelu. Takva ocjena ovisi o nizu specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja. U
hrvatskom je pravnom sustavu ovaj problem posebno izražen kod nasilja u obitelji, koje se u
nekim, blažim slučajevima, smatra prekršajem, dok se teži oblici nasilja u obitelji progone kao kazneno djelo.
Prava žrtava u prekršajnom postupku
Neovisno o tome vodi li se prekršajni ili kazneni postupak, prava žrtava u osnovi su jednaka. U praksi, realno je očekivati da će se žrtve prekršaja češće suočiti s poteškoćama u ostvarivanju svojih prava. Te poteškoće posljedica su činjenice da Prekršajni zakon posebno ne uređuje prava žrtava. Međutim, nedostatak izričitih zakonskih odredbi nije zapreka da žrtve ostvaruju svoja prava ili kroz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku ili kroz izravnu primjenu odredaba Direktive o pravima žrtava kaznenih djela. Kada se radi o žrtvama nasilja u obitelji, takvih poteškoća u praksi ne bi trebalo biti, budući da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji izričito jamči širok katalog prava žrtvama toga prekršaja.
Osim kaznenih djela, u hrvatskom pravnom poretku postoji i druga velika skupina kažnjivih
ponašanja – prekršaji. Prekršaji se smatraju lakšim povredama od kaznenih djela, pa su i kazne koje su propisane za prekršaj blaže od onih kojima se prijeti mogućim počiniteljima kaznenih djela. To se odražava i na prekršajni postupak koji je jednostavniji i brži od kaznenog postupka.
Kod određenih je protupravnih ponašanja katkad teško odrediti radi li se o prekršaju ili o
kaznenom djelu. Takva ocjena ovisi o nizu specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja. U
hrvatskom je pravnom sustavu ovaj problem posebno izražen kod nasilja u obitelji, koje se u
nekim, blažim slučajevima, smatra prekršajem, dok se teži oblici nasilja u obitelji progone kao kazneno djelo.
Prava žrtava u prekršajnom postupku
Neovisno o tome vodi li se prekršajni ili kazneni postupak, prava žrtava u osnovi su jednaka. U praksi, realno je očekivati da će se žrtve prekršaja češće suočiti s poteškoćama u ostvarivanju svojih prava. Te poteškoće posljedica su činjenice da Prekršajni zakon posebno ne uređuje prava žrtava. Međutim, nedostatak izričitih zakonskih odredbi nije zapreka da žrtve ostvaruju svoja prava ili kroz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku ili kroz izravnu primjenu odredaba Direktive o pravima žrtava kaznenih djela. Kada se radi o žrtvama nasilja u obitelji, takvih poteškoća u praksi ne bi trebalo biti, budući da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji izričito jamči širok katalog prava žrtvama toga prekršaja.
Što znači biti žrtva ili svjedok?
Žrtve kaznenog djela su osobe koje zbog počinjenja kaznenog djela trpe fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.
Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju ili o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i obavezna je svjedočiti.
Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.
Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju ili o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i obavezna je svjedočiti.
Što mogu učiniti u slučaju neposredne opasnosti?
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva mogu vam pomoći nakon kaznenog djela. Najvažnije je misliti na sigurnost - vašu i onih koji su se našli na mjestu događaja.
Nazovite policiju na telefonski broj 192 (ili tražite nekoga da to učini za vas).
Možete nazvati i jedinstveni europski broj za hitne službe 112.
Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.
Ako trebate podršku i dodatne informacije, možete nazvati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima ili neku od organizacija iz Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.
Nazovite policiju na telefonski broj 192 (ili tražite nekoga da to učini za vas).
Možete nazvati i jedinstveni europski broj za hitne službe 112.
Zatražite medicinsku pomoć ako je potrebna.
Ako trebate podršku i dodatne informacije, možete nazvati najbliži odjel za podršku žrtvama i svjedocima ili neku od organizacija iz Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.
Prijava kaznenog djela
Kako mogu prijaviti kazneno djelo?
Kazneno djelo možete prijaviti policiji ili državnom odvjetniku. Oni će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se vaš slučaj što prije riješio i počinitelj spriječio u daljnjem činjenju kaznenog djela.
Kaznenu prijavu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji, osobno, telefonom (broj 192), pisanim putem, e-mailom.
Policijski službenici su Vašu prijavu dužni zaprimiti i proslijediti je na postupanje policijskoj postaji/upravi na čijem području je kazneno djelo počinjeno.
Također, kaznenu prijavu osim policiji, možete podnijeti i državnom odvjetništvu.
Policija
Normalno je da se osjećate nesigurno ili brinete o tome što će se dogoditi nakon prijave.
Možda brinete da policija neće reagirati. Možda ste imali loše iskustvo s policijom u prošlosti ili mislite da će uplitanje policije pogoršati vašu situaciju tj. uzrokovati još jedan napad na vas.
Policija se susreće s raznim vrstama kriminala svakog dana. Oni imaju odgovornost brinuti za sigurnost svih građana.
Postoje brojni razlozi za prijavu kaznenog djela.
Ako ne prijavite kazneno djelo neće biti istrage i male su šanse da će počinitelj biti uhvaćen i priveden pravdi. To također znači da je moguće da i druge osobe postanu njegovim žrtvama.
Znatno biste pomogli rješavanju slučaja kada biste:
Kazneno djelo možete prijaviti policiji ili državnom odvjetniku. Oni će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti kako bi se vaš slučaj što prije riješio i počinitelj spriječio u daljnjem činjenju kaznenog djela.
Kaznenu prijavu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji, osobno, telefonom (broj 192), pisanim putem, e-mailom.
Policijski službenici su Vašu prijavu dužni zaprimiti i proslijediti je na postupanje policijskoj postaji/upravi na čijem području je kazneno djelo počinjeno.
Također, kaznenu prijavu osim policiji, možete podnijeti i državnom odvjetništvu.
Policija
Normalno je da se osjećate nesigurno ili brinete o tome što će se dogoditi nakon prijave.
Možda brinete da policija neće reagirati. Možda ste imali loše iskustvo s policijom u prošlosti ili mislite da će uplitanje policije pogoršati vašu situaciju tj. uzrokovati još jedan napad na vas.
Policija se susreće s raznim vrstama kriminala svakog dana. Oni imaju odgovornost brinuti za sigurnost svih građana.
Postoje brojni razlozi za prijavu kaznenog djela.
Ako ne prijavite kazneno djelo neće biti istrage i male su šanse da će počinitelj biti uhvaćen i priveden pravdi. To također znači da je moguće da i druge osobe postanu njegovim žrtvama.
Znatno biste pomogli rješavanju slučaja kada biste:
- dali što više informacija o kaznenom djelu;
- opisali što se dogodilo i što ste vidjeli i čuli;
- objasnili da ste zabrinuti za svoju sigurnost ili sigurnost vaše obitelji.
Svakako se ponovno obratite policiji ako ste:
- doznali ili prisjetili se još nekih detalja o kaznenom djelu,
- spoznali da je pretrpljen veći gubitak ili šteta nego što ste mislili,
- bili povrijeđeni tijekom kaznenog djela, a povrede sad izgledaju ozbiljnije nego tada,
- mijenjali adresu ili broj telefona.
Policija prikuplja informacije i moguće dokaze koje potom upućuje državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
Državno odvjetništvo
Temeljene ovlast i glavna dužnost Državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.
Državni odvjetnik će poduzeti potrebne radnje radi otkrivanja kaznenog djela i pronalaženja počinitelja.
Poduzima izvide, odlučuje o odbacivanju kaznene prijave, pokretanju i vođenju istrage, podizanju i zastupanju optužnice, sporazumijevanju s okrivljenikom o priznanju krivnje, predlaganju i izvođenju dokaza na raspravi.
U sklopu vođenja istrage, a u svrhu provođenja dokaznih radnji državni odvjetnik poziva žrtve i svjedoke na ispitivanje.
Može li netko biti uz mene dok podnosim kaznenu prijavu?
Za vrijeme dok podnosite kaznenu prijavu uz vas može biti osoba u koju imate povjerenja. Primjerice, to može biti član obitelji, prijatelj, predstavnik organizacije civilnog društva, ili druga osoba koju odaberete. Ta osoba ne može sudjelovati u postupku, ali može biti prisutna i pružiti Vam potporu. Pri odabiru osobe od povjerenja važno je znati da to ne može biti osoba koja kasnije može biti svjedok ili imati neku drugu ulogu u postupku, jer joj neće biti omogućeno da bude s vama kako bi Vam pružila podršku.
Kome se mogu obratiti ako smatram da policija ne poduzima sve što je potrebno u vezi moje prijave?
U slučaju da niste zadovoljni radom policije pa, na primjer, mislite da je trebalo poduzeti više u vezi s vašom prijavom, vjerujete da policijski službenici nisu ništa poduzeli, ili mislite da nepotrebno odugovlače svoje postupanje, vaše je pravo da ih pitate u kojoj su fazi postupka te zatražiti objašnjenje. U slučaju da Vas njihov odgovor ne zadovoljava, možete se pisanim putem obratiti načelniku policijske uprave, a ako Vas ne zadovoljava njegov odgovor, možete pisanim putem uložiti prigovor na njegov odgovor Službi za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra, s obrazloženjem. Ova služba dužna Vam je odgovoriti u roku 30 dana.
Kako kaznenu prijavu mogu podnijeti osobe koje ne govore ili ne razumiju hrvatski jezik?
U slučaju da osoba ne govori ili ne razumije jezik tijela kojemu podnosi kaznenu prijavu, ima pravo na pomoć tumača ili druge osobe koja im u tome može pomoći. U takvom slučaju, osoba ima pravo da se potvrda o kaznenoj prijavi koju je podnijela besplatno prevede na jezik koji razumije.
Mogu li prijaviti kazneno djelo iako nemam dokaze?
Da biste prijavili kazneno djelo niste dužni priložiti dokaze. Policija i državno odvjetništvo dužni su nakon Vaše prijave poduzeti sve kako bi pronašli počinitelja, utvrdili relevantne činjenice i osigurali dokaze važne za vođenje kaznenog postupka. Vi im u tome možete pomoći tako da im date što više informacija o tome što Vam se dogodilo, što ste vidjeli i čuli i objasnite im svoju zabrinutost za svoju sigurnost ili sigurnost Vaše obitelji. Ako se još nečega naknadno sjetite ili je u međuvremenu došlo do nekih promjena, javite to policiji, čak i ako Vam se u tom trenutku ta dodatna informacija učini manje važnom.
Mogu li dobiti potvrdu da sam prijavio kazneno djelo?
Na vaš zahtjev, policija i državno odvjetništvo su vam dužni dati pisanu potvrdu da ste prijavili kazneno djelo.
Mogu li dobiti informaciju o stanju kaznene prijave od policije?
Da. Policija Vas je dužna obavijestiti o tijeku izvida, a ako je Vaša kaznena prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu, policija Vas može uputiti kome se možete obratiti za daljnje informacije o mjerama koje poduzima državni odvjetnik.
Tko odlučuje hoće li se slučaj nasilja u obitelji tretirati kao prekršaj ili kazneno djelo?
Odluku o tome hoće li počinitelj nasilja u obitelji biti prijavljen za prekršaj ili kazneno djelo, na temelju utvrđenih činjenica donosi policija, u slučaju da ste događaj prijavili policiji. Ako je policija nasilje u obitelji prijavila kao kazneno djelo, državni odvjetnik je taj koji odlučuje radi li se o kaznenom djelu ili prekršaju. Ako državni odvjetnik utvrdi da se radi o prekršaju, on će podnijeti optužni prijedlog prekršajnom sudu, o čemu Vas je dužan obavijestiti.
Mogu li odustati od kaznene prijave?
Uvijek se možete izjasniti da odustajete od prijave. Međutim, ako se za kazneno djelo koje ste prijavili kazneni progon počinitelja poduzima po službenoj dužnosti, policija i državno odvjetništvo će i bez vašeg sudjelovanja provesti postupak s ciljem da se pronađe počinitelj, da se osiguraju dokazi i utvrdi krivnja počinitelja te da se on adekvatno kazni.
U kojem roku nakon prijave mogu kontaktirati državnog odvjetnika i dobiti informaciju o poduzetim radnjama?
Obavijest o poduzetim radnjama možete tražiti od državnog odvjetnika po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave. Ako vas državni odvjetnik nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku.
Koje mogućnosti ima žrtva ako državni odvjetnik odbaci kaznenu prijavu ili odustane od kaznenog progona?
Državni je odvjetnik o takvoj odluci dužan obavijestiti žrtvu. U tom slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva ujedno preuzima i ulogu oštećenika, odnosno, preuzimanje progona ima značenje prijave za sudjelovanje u kaznenom postupku u svojstvu oštećenika. Preuzimanje kaznenog progona žrtvi nameće obveze u pogledu utroška vremena, jer oštećenik koji je preuzeo progon sam pred sudom mora predlagati dokaze i zastupati optužbu, kao i obveze u pogledu financijskih sredstava jer oštećenik koji je preuzeo kazneni progon mora sam snositi troškove postupka.
Koja prava imam kao žrtva?
Žrtva ima prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku prije, tijekom
i nakon kaznenog postupka. Sud, državno odvjetništvo i policija dužni su
već pri poduzimanju prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje obavijestiti žrtvu o
njezinim pravima na njoj razumljiv način.
Žrtva ima sljedeća prava:
i nakon kaznenog postupka. Sud, državno odvjetništvo i policija dužni su
već pri poduzimanju prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje obavijestiti žrtvu o
njezinim pravima na njoj razumljiv način.
Žrtva ima sljedeća prava:
- pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela
- pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela
- pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde
- pravo na zaštitu dostojanstva tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka
- pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka
- pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje
- pravo da se medicinski zahvati prema njoj poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka
- pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
- pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom svoje prijave i pravo na podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku
- pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite
- pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak
- pravo predložiti da bude ispitana putem audio-vide uređaja
- i druga prava propisana zakonom.
Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom.
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom.
Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prava koja imaju sve žrtve, ima i dodatna prava:
- prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava
- na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
- da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
- uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve
- zahtijevati da bude ispitana putem audio - video uređaja
- na tajnost osobnih podataka
- zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.
Dijete žrtva kaznenog djela, uz prava koja pripadaju svim žrtvama, ima i dodatna prava:
- na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
- na tajnost osobnih podataka
- na isključenje javnosti.
Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.
Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.
Sud, državno odvjetništvo, istražitelj i policija dužni su prema djetetu žrtvi kaznenog djela postupati posebno obzirno, imajući na umu dob, osobnost i druge okolnosti kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu žrtvi nadležna tijela ponajprije će se rukovoditi najboljim interesom djeteta.
Dijete može biti i oštećenik. U tom slučaju trebaju se u određenim slučajevima poduzeti i neke posebne mjere. Primjerice, ako su djetetovi interesi u suprotnosti s interesima njegovih roditelja, tijelo koje vodi postupak obratit će se centru za socijalnu skrb kako bi se djetetu imenovao posebni skrbnik. Dijete oštećenik koje ima 16 godina može samo davati izjave i poduzimati radnje u postupku.
Uz prava koja pripadaju svim žrtvama pojedine žrtve mogu ostvariti posebne mjere zaštite na temelju provedene pojedinačne procjene.
Žrtva kojoj su utvrđene posebne mjere zaštite na temelju pojedinačne procjene ostvaruje i sljedeća prava:
- prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava
- da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
- uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve
- zahtijevati da bude ispitana putem audio - video uređaja
- na tajnost osobnih podataka
- zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.
Koja prava imam kao oštećenik u kaznenom postupku?
Ako ste žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, imate prava:
- služiti se vlastitim jezikom
- podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja
- imati opunomoćenika
- upozoravati na činjenice i predlagati dokaze
- prisustvovati dokaznom ročištu
- prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor
- izvršiti uvid u spis predmeta
- zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku
- podnijeti žalbu
- podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu
- dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona
- preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika
- zatražiti povrat u prijašnje stanje
- dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka.
Pozivanje svjedoka ili oštećenika
Kako ću dobiti poziv za ispitivanje?
Na ispitivanje u državnom odvjetništvu svjedoke i žrtve poziva se pisanim pozivom.
Na raspravu na sudu svjedoka ili oštećenika poziva se pisanim pozivom kojeg mora osobno preuzeti. U pozivu je navedeno ime optuženog, članak koji označava kazneno djelo, mjesto i vrijeme održavanja rasprave i upozorenje svjedoku da može biti prisilno doveden ili novčano kažnjen u iznosu od 50.000,00 kn ukoliko se ne odazove pozivu.
Tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku na sudovima na kojima su osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima (županijski sudovi u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Rijeci, Vukovaru, Sisku i Splitu, uključujući nadležne općinske i prekršajne sudove) sadrži kontakt podatke odjela za podršku žrtvama i svjedocima na temelju kojeg se možete obratiti odjelu za dodatne informacije i podršku.
Na preostalim sudovima tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku sadrži tekst Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja - 116 006 (NPC) koji je besplatan telefonski broj na kojem se mogu dobiti informacije o pravima, emocionalna podrška i informacije o drugim relevantnim organizacijama za pomoć i podršku žrtvama.
Na raspravu na sudu svjedoka ili oštećenika poziva se pisanim pozivom kojeg mora osobno preuzeti. U pozivu je navedeno ime optuženog, članak koji označava kazneno djelo, mjesto i vrijeme održavanja rasprave i upozorenje svjedoku da može biti prisilno doveden ili novčano kažnjen u iznosu od 50.000,00 kn ukoliko se ne odazove pozivu.
Tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku na sudovima na kojima su osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima (županijski sudovi u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Rijeci, Vukovaru, Sisku i Splitu, uključujući nadležne općinske i prekršajne sudove) sadrži kontakt podatke odjela za podršku žrtvama i svjedocima na temelju kojeg se možete obratiti odjelu za dodatne informacije i podršku.
Na preostalim sudovima tekst poziva žrtvi/svjedoku/oštećeniku sadrži tekst Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja - 116 006 (NPC) koji je besplatan telefonski broj na kojem se mogu dobiti informacije o pravima, emocionalna podrška i informacije o drugim relevantnim organizacijama za pomoć i podršku žrtvama.
Moram li svjedočiti kada zaprimim poziv za ispitivanje?
Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati se pozivu i svjedočiti te govoriti istinu jer je davanje lažnog iskaza kazneno djelo.
Postoje određeni izuzeci, a na te izuzetke i tzv. „blagodat nesvjedočenja“ upozorit će tijelo koje provodi ispitivanje.
Ako ste iz objektivnih razloga spriječeni svjedočiti u vrijeme kada ste pozvani na državno odvjetništvo tijekom istrage ili na sud, dužni ste svoj izostanak opravdati državnom odvjetniku ili sucu pred kojim se vodi postupak. U protivnome, sudac može naložiti policijskim službenicima prisilno dovođenje, novčano vas kazniti do 50.000,00 kuna, zatvoriti do 30 dana ili do pristanka na svjedočenje.
Ako svjedok dođe, i iako je upozoren na posljedice, a ne želi (bez zakonskog razloga) svjedočiti, može biti novčano kažnjen do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može ga se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti, dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana.
Postoje određeni izuzeci, a na te izuzetke i tzv. „blagodat nesvjedočenja“ upozorit će tijelo koje provodi ispitivanje.
Ako ste iz objektivnih razloga spriječeni svjedočiti u vrijeme kada ste pozvani na državno odvjetništvo tijekom istrage ili na sud, dužni ste svoj izostanak opravdati državnom odvjetniku ili sucu pred kojim se vodi postupak. U protivnome, sudac može naložiti policijskim službenicima prisilno dovođenje, novčano vas kazniti do 50.000,00 kuna, zatvoriti do 30 dana ili do pristanka na svjedočenje.
Ako svjedok dođe, i iako je upozoren na posljedice, a ne želi (bez zakonskog razloga) svjedočiti, može biti novčano kažnjen do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga odbije svjedočiti, može ga se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedočiti, dok njegovo ispitivanje ne postane nepotrebno ili dok se kazneni postupak ne završi, ali najdulje do mjesec dana.
Kako da dođem i kada?
Dođite 15 minuta ranije od vremena navedenog u pozivu na mjesto naznačeno u pozivu kako biste imali vremena pripremiti se za svjedočenje.
Sve osobe koje dolaze na sud pregledavaju službenici osiguranja pravosudnih
tijela, kojima je potrebno predočiti osobni identifikacijski dokument (osobnu
iskaznicu ili putovnicu). Zabranjeno je unositi hladno i vatreno oružje, oštre predmete, alkohol, drogu.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u njihovim domovima.
Na sud dođite prikladno odjeveni. Na sudu ste dužni ponašati se pristojno i iskazivati poštovanje prema sucima, osoblju suda, braniteljima te drugim strankama u postupku. Osoba koja ometa red ili se ne pokorava nalozima suca, bit će udaljena iz sudnice i kaznit će se novčanom kaznom.
Žrtva na ispitivanje može doći u pratnji osobe od povjerenja koja može biti
nazočna tijekom ispitivanja, ali pod uvjetom da ta osoba nije svjedok u daljnjem postupku.
Sve osobe koje dolaze na sud pregledavaju službenici osiguranja pravosudnih
tijela, kojima je potrebno predočiti osobni identifikacijski dokument (osobnu
iskaznicu ili putovnicu). Zabranjeno je unositi hladno i vatreno oružje, oštre predmete, alkohol, drogu.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u njihovim domovima.
Na sud dođite prikladno odjeveni. Na sudu ste dužni ponašati se pristojno i iskazivati poštovanje prema sucima, osoblju suda, braniteljima te drugim strankama u postupku. Osoba koja ometa red ili se ne pokorava nalozima suca, bit će udaljena iz sudnice i kaznit će se novčanom kaznom.
Žrtva na ispitivanje može doći u pratnji osobe od povjerenja koja može biti
nazočna tijekom ispitivanja, ali pod uvjetom da ta osoba nije svjedok u daljnjem postupku.
Koja prava imam kao svjedok u kaznenom i prekršajnom postupku?
Svjedok u kaznenom postupku ima pravo:
- ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti
- služiti se vlastitim jezikom, imati tumača ako je svjedok gluh ili nijem
- u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti, privatnost (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu glasa i lika);uključenje u program zaštite ukoliko mu je ugrožen život,
- izraziti nelagodu sudskom vijeću/sudu prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom,
- izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofizičkog stanja
- na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.
Kako izgleda svjedočenje?
Svjedoci se ispituju svaki zasebno i bez prisustva drugih svjedoka.
Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
Prije no što ste ispitani nećete moći prisustvovati izvođenju dokaza na glavnoj raspravi.
Na početku svjedočenja bit ćete upozoreni da ste dužni reći sve što vam je o predmetu poznato, kao i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Od vas se može tražiti obećanje da govorite istinu. Nakon toga, bit ćete upitani za vaše osobne podatke i odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Bit ćete pozvani da iznesete sve što vam je o predmetu poznato, a zatim će vam biti postavljena pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Uvijek ćete biti pitani otkud vam je poznato ono o čemu svjedočite.
Svjedoke se može suočiti ako se njihovi iskazi o važnim činjenicama ne slažu. Istovremeno se može suočiti samo dva svjedoka.
Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svog iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz te će biti upitan zašto sada iskazuje drugačije.
Ukoliko se utvrđuje vaše poznavanje neke osobe ili predmeta, od vas će se tražiti da ih opišete i navedete po čemu se razlikuju. Nakon toga bit će vam pokazane radi prepoznavanja zajedno s drugim osobama ili predmetima.
Svjedok je dužan odgovore davati usmeno.
Prije no što ste ispitani nećete moći prisustvovati izvođenju dokaza na glavnoj raspravi.
Na početku svjedočenja bit ćete upozoreni da ste dužni reći sve što vam je o predmetu poznato, kao i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Od vas se može tražiti obećanje da govorite istinu. Nakon toga, bit ćete upitani za vaše osobne podatke i odnos s okrivljenikom i oštećenikom. Bit ćete pozvani da iznesete sve što vam je o predmetu poznato, a zatim će vam biti postavljena pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Uvijek ćete biti pitani otkud vam je poznato ono o čemu svjedočite.
Svjedoke se može suočiti ako se njihovi iskazi o važnim činjenicama ne slažu. Istovremeno se može suočiti samo dva svjedoka.
Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svog iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz te će biti upitan zašto sada iskazuje drugačije.
Ukoliko se utvrđuje vaše poznavanje neke osobe ili predmeta, od vas će se tražiti da ih opišete i navedete po čemu se razlikuju. Nakon toga bit će vam pokazane radi prepoznavanja zajedno s drugim osobama ili predmetima.
Kako izgleda sudnica i gdje će se tko nalaziti?
Uloge sudionika postupka
Suci profesionalci - diplomirani pravnici, kojima je obavljanje sudačke dužnosti glavno, a u pravilu i jedino zanimanje, od kojega ostvaruju svoju plaću
Suci porotnici - laici, građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudskog vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku (ZKP)
Sastav suda - za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležan sudac pojedinac ili sudsko vijeće.
Sudsko vijeće može biti sastavljeno od suca profesionalca (jedan ili više) i sudaca porotnika. Sudsko vijeće uvijek ima neparan broj članova.
Sudskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća i on vodi glavnu raspravu.
Stranke – tužitelj i okrivljenik
Tužitelj - ovlašten je za pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice. Tužitelj u kaznenom postupku može biti: državni odvjetnik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj (supsidijarni tužitelj).
Državni odvjetnik - ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti (to znači da država mora tužiti one za koje sumnja da krše njene zakone). To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti.
Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Postoje Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo i na čelu svakog je Glavni državni odvjetnik i nekoliko zamjenika (to su državni odvjetnici).
Na državnom odvjetniku leži teret pokretanja i vođenja istrage i dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati činjenice odnosno predlagati dokaze.
Oštećenik - je žrtva ili druga osoba ako je njegovo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oštećenika u kaznenom postupku. Kaznenim djelom pravo oštećenog može biti povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava). Oštećenik može ujedno biti i svjedok. Oštećenik može i sam biti tužitelj, ukoliko državni odvjetnik odustane od progona. Oštećenik može imati i opunomoćenika.
Osumnjičenik - je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja
Okrivljenik - je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog
Optuženik - osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava
Osuđenik - osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo
Branitelj - stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štititi njegova prava i interese. Branitelj može biti samo odvjetnik, kojeg samo u zakonom predviđenim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom. Okrivljenik plaća usluge odvjetnika, a ako nema novca može dobiti i branitelja po službenoj dužnosti. Postoji i obavezna obrana (ako je okrivljenik gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako je u pritvoru, ako se radi o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna od minimalno 8 godina zatvora, ako se sudi u odsutnosti – ukoliko okrivljeni ne angažira branitelja, sud će mu ga dodijeliti po službenoj dužnosti). Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, okrivljeniku se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane.
Vještak - osoba koja raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno radi utvrđivanja ili ocjene neke važnije činjenice na primjer prometni vještak, psihijatar
Svjedok - osoba koja se poziva na ispitivanje u državno odvjetništvo ili na sud jer je vjerojatno da može dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu bit će ponovno pozvan, a ako se i tada ne odazove može biti priveden od strane policije ili kažnjen kaznom od 50.000,00 kuna (to je upozorenje navedeno i na sudskom pozivu).
Žrtva kaznenog djela - fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica
kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni
drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih
nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena
kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna
uzdržavati.
Opunomoćenik žrtve/oštećenika - odvjetnik koji pomaže žrtvi i oštećeniku u zaštiti njihovih prava u kaznenom i prekršajnom postupku.
Osoba od povjerenja - zakonski zastupnik i druga poslovno sposobna osoba koju žrtva može izabrati da bude uz nju tijekom kaznenog postupka. Osoba od povjerenja ne može biti osoba koja će biti svjedok u kaznenom postupku.
Suci porotnici - laici, građani koji se, pored svoga zanimanja, samo povremeno pozivaju radi obavljanja sudačke dužnosti u sastavu sudskog vijeća na temelju Zakona o kaznenom postupku (ZKP)
Sastav suda - za suđenje u konkretnom kaznenom postupku može biti nadležan sudac pojedinac ili sudsko vijeće.
Sudsko vijeće može biti sastavljeno od suca profesionalca (jedan ili više) i sudaca porotnika. Sudsko vijeće uvijek ima neparan broj članova.
Sudskim vijećem predsjedava predsjednik vijeća i on vodi glavnu raspravu.
Stranke – tužitelj i okrivljenik
Tužitelj - ovlašten je za pokretanje kaznenog postupka i progon počinitelja kaznenog djela. On smatra da postoje dokazi da je neka osoba počinila određeno kazneno djelo i stoga traži od suda da toj osobi, na temelju propisa materijalnog kaznenog prava, izrekne sankciju (kaznu ili drugu mjeru). Na tužitelju leži teret dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati odlučne činjenice odnosno predlagati dokaze za te činjenice. Tužitelj u kaznenom postupku može biti: državni odvjetnik, privatni tužitelj, oštećenik kao tužitelj (supsidijarni tužitelj).
Državni odvjetnik - ovlašteni tužitelj za kaznena djela za koja se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti (to znači da država mora tužiti one za koje sumnja da krše njene zakone). To je velika većina kaznenih djela u našem kaznenom zakonodavstvu. Državno odvjetništvo nije dio sudbene vlasti.
Riječ je o dva samostalna i neovisna tijela. Postoje Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo i na čelu svakog je Glavni državni odvjetnik i nekoliko zamjenika (to su državni odvjetnici).
Na državnom odvjetniku leži teret pokretanja i vođenja istrage i dokazivanja u kaznenom postupku, što znači da je dužan iznositi i dokazivati činjenice odnosno predlagati dokaze.
Oštećenik - je žrtva ili druga osoba ako je njegovo osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oštećenika u kaznenom postupku. Kaznenim djelom pravo oštećenog može biti povrijeđeno (nastupila je povreda prava) ili samo ugroženo (postojala je konkretna opasnost da nastupi povreda prava). Oštećenik može ujedno biti i svjedok. Oštećenik može i sam biti tužitelj, ukoliko državni odvjetnik odustane od progona. Oštećenik može imati i opunomoćenika.
Osumnjičenik - je osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja
Okrivljenik - je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage, osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog
Optuženik - osoba protiv koje je optužnica potvrđena ili je povodom privatne tužbe određena rasprava
Osuđenik - osoba za koju je pravomoćnom presudom utvrđeno da je kriva za određeno kazneno djelo
Branitelj - stručna osoba koja pomaže okrivljeniku u kaznenom postupku prilikom pripreme i sastavljanja obrane. Njegov je zadatak poduzimati radnje u korist okrivljenika te štititi njegova prava i interese. Branitelj može biti samo odvjetnik, kojeg samo u zakonom predviđenim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom. Okrivljenik plaća usluge odvjetnika, a ako nema novca može dobiti i branitelja po službenoj dužnosti. Postoji i obavezna obrana (ako je okrivljenik gluh, slijep ili nesposoban da se sam brani, ako je u pritvoru, ako se radi o kaznenom djelu za koje je predviđena kazna od minimalno 8 godina zatvora, ako se sudi u odsutnosti – ukoliko okrivljeni ne angažira branitelja, sud će mu ga dodijeliti po službenoj dužnosti). Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, okrivljeniku se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane.
Vještak - osoba koja raspolaže stručnim znanjem koje je potrebno radi utvrđivanja ili ocjene neke važnije činjenice na primjer prometni vještak, psihijatar
Svjedok - osoba koja se poziva na ispitivanje u državno odvjetništvo ili na sud jer je vjerojatno da može dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva dužna je odazvati se pozivu. Ukoliko se svjedok ne odazove pozivu bit će ponovno pozvan, a ako se i tada ne odazove može biti priveden od strane policije ili kažnjen kaznom od 50.000,00 kuna (to je upozorenje navedeno i na sudskom pozivu).
Žrtva kaznenog djela - fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica
kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni
drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih
nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena
kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna
uzdržavati.
Opunomoćenik žrtve/oštećenika - odvjetnik koji pomaže žrtvi i oštećeniku u zaštiti njihovih prava u kaznenom i prekršajnom postupku.
Osoba od povjerenja - zakonski zastupnik i druga poslovno sposobna osoba koju žrtva može izabrati da bude uz nju tijekom kaznenog postupka. Osoba od povjerenja ne može biti osoba koja će biti svjedok u kaznenom postupku.
Javna rasprava ili rasprava zatvorena za javnost
Glavna rasprava može biti javna ili zatvorena za javnost (iznimno, samo u slučajevima predviđenim Zakonom). Glavnoj raspravi koja je javna mogu prisustvovati punoljetne osobe te mediji. Predsjednik vijeća upravlja glavnom raspravom, održava red u sudnici te ispituje svjedoke.
U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik županijskog suda može dopustiti fotografsko, a predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi.
Utvrđivanje nazočnih i uzimanje osobnih podataka svjedoka i žrtava
Predsjednik vijeća započinje glavnu raspravu objavljivanjem predmeta raspravljanja i utvrđivanjem nazočnih osoba (sudsko vijeće, državni odvjetnici, odvjetnici, okrivljeni, oštećeni, svjedoci, vještaci – zakonom nije propisan redoslijed utvrđivanja nazočnih). Ako netko od sudionika u postupku (sudac, državni odvjetnik, branitelj ili okrivljenik) ne dođe na raspravu, rasprava se odgađa, ali postoje određene situacije (posebno u skraćenom postupku) kada se može održati glavna rasprava i bez određenih osoba (osim suca). Uvijek se može pitati suca hoće li se rasprava odgoditi primjerice u slučaju da ne dođe optuženi.
Nakon što je utvrđeno koji su se svjedoci odazvali, predsjednik vijeća poziva jednog od svjedoka da ostane u sudnici kako bi dao iskaz, a ostali napuštaju sudnicu i čekaju svoj red u čekaonici Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, dok ne budu pozvani na ispitivanje.
Svjedoke se ispituje ponaosob i bez ostalih svjedoka. Ovisno o uvjetima na sudu, svjedok prilikom davanja iskaza sjedi ili stoji za govornicom.
Nakon što je utvrđeno koji su se svjedoci odazvali, predsjednik vijeća poziva jednog od svjedoka da ostane u sudnici kako bi dao iskaz, a ostali napuštaju sudnicu i čekaju svoj red u čekaonici Odjela za podršku žrtvama i svjedocima, dok ne budu pozvani na ispitivanje.
Svjedoke se ispituje ponaosob i bez ostalih svjedoka. Ovisno o uvjetima na sudu, svjedok prilikom davanja iskaza sjedi ili stoji za govornicom.
Ispitivanje svjedoka
Svjedok je dužan odgovore davati usmeno. Stranke, svjedoci i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom. Kada dođe njegov red za svjedočenje, svjedok će u raspravnoj dvorani stati za govornicu (ili sjesti ovisno o uvjetima na sudu).
Svjedoka se najprije pita za osobne podatke: ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenim. Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedoka će se također upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Ukoliko se svjedoci na glavnoj raspravi ne sjećaju onoga što su iskazali u istrazi, sudac će im pročitati iskaz iz istražnog postupka te upitati ostaju li pri tome.
Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoka će se uvijek pitati odakle mu je poznato ono o čemu svjedoči. Tijekom ispitivanja svjedoka, pitanja mu postavljaju stranke u postupku te predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćenik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.
Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno (provokativno je, uvredljivo ili omalovažava svjedoka - pravnim rječnikom reklo bi se sugestivna i kapriciozna pitanja) ili se ne odnosi na predmet. Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će ga se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećeni, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice. Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.
Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi (tada je riječ o izvanraspravnom ispitivanju). Ispitivanje svjedoka koji ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijske veze, neovisno o tome da li se svjedok nalazi u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Kada svi sudionici postupka završe s postavljanjem pitanja svjedoku, predsjednik vijeća reći će svjedoku da je slobodan i da može ići. Ukoliko potražuje putni trošak zbog dolaska na sud, svjedok bi se u ovom trenutku trebao obratiti predsjedniku vijeća s tim zahtjevom.
Svjedok može ostati u sudnici pratiti raspravu i nakon što je završio sa svjedočenjem.
Ako svjedok ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se okrivljenik ili osoba iz publike udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.
Svjedoka se najprije pita za osobne podatke: ime i prezime, ime oca, zanimanje, boravište, mjesto rođenja, godine života i njegov odnos s okrivljenikom i oštećenim. Nakon toga svjedoka se upozorava da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedoka će se također upozoriti da nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili svoga bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu. Nakon općih pitanja svjedoka se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a nakon toga će mu se postavljati pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja. Ukoliko se svjedoci na glavnoj raspravi ne sjećaju onoga što su iskazali u istrazi, sudac će im pročitati iskaz iz istražnog postupka te upitati ostaju li pri tome.
Pri ispitivanju svjedoka nije dopušteno služiti se obmanom niti postavljati takva pitanja u kojima je već sadržano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoka će se uvijek pitati odakle mu je poznato ono o čemu svjedoči. Tijekom ispitivanja svjedoka, pitanja mu postavljaju stranke u postupku te predsjednik i članovi sudskog vijeća. Oštećeni, zakonski zastupnik, opunomoćenik i vještaci mogu neposredno postavljati pitanja uz odobrenje predsjednika vijeća.
Predsjednik će zabraniti pitanje ili neće dozvoliti odgovor ako je pitanje već postavljeno, ukoliko je ono nedopušteno (provokativno je, uvredljivo ili omalovažava svjedoka - pravnim rječnikom reklo bi se sugestivna i kapriciozna pitanja) ili se ne odnosi na predmet. Ako je svjedok na prijašnjem ispitivanju naveo činjenice kojih se više ne sjeća ili ako odstupi od svojeg iskaza, predočit će mu se prijašnji iskaz, odnosno upozorit će se na odstupanje i upitat će ga se zašto sada iskazuje drukčije, a prema potrebi pročitat će se njegov prijašnji iskaz ili dio tog iskaza. Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvuju radnjama u postupku te stranke, branitelj i oštećeni, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik o ispitivanju te osobe ili zahtijevati da im se pročita. Ispitani svjedoci ostaju u sudnici ako ih predsjednik vijeća nakon ispitivanja stranaka sasvim ne otpusti ili ne naloži da se privremeno udalje iz sudnice. Na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti predsjednik može naložiti da se ispitani svjedoci udalje iz sudnice i da se kasnije ponovno pozovu i još jednom ispitaju u prisutnosti ili odsutnosti drugih svjedoka. Svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu u važnim činjenicama. Suočeni će se o svakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu svaki posebno ispitati i njihov odgovor unijeti u zapisnik. Istovremeno se mogu suočiti samo dva svjedoka.
Ako se na glavnoj raspravi sazna da svjedok ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, vijeće može, ako smatra da je njegov iskaz važan, naložiti da ga izvan glavne rasprave ispita predsjednik vijeća ili sudac član vijeća, ili da se ispitivanje obavi preko istražnog suca na čijem se području svjedok nalazi (tada je riječ o izvanraspravnom ispitivanju). Ispitivanje svjedoka koji ne može izaći pred sud ili mu je dolazak znatno otežan, moguće je provesti putem video konferencijske veze, neovisno o tome da li se svjedok nalazi u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Kada svi sudionici postupka završe s postavljanjem pitanja svjedoku, predsjednik vijeća reći će svjedoku da je slobodan i da može ići. Ukoliko potražuje putni trošak zbog dolaska na sud, svjedok bi se u ovom trenutku trebao obratiti predsjedniku vijeća s tim zahtjevom.
Svjedok može ostati u sudnici pratiti raspravu i nakon što je završio sa svjedočenjem.
Ako svjedok ili druga osoba koja je nazočna na zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će je opomenuti ili novčano kazniti do 20.000,00 kuna. Vijeće može naložiti da se okrivljenik ili osoba iz publike udalji iz sudnice, a ostale osobe može samo kazniti novčanom kaznom do 20.000,00 kuna.
Ispitivanje djeteta ili maloljetnog svjedoka
Ako se kao svjedok ispituje dijete oštećeno kaznenim djelom, ispitivanje bi se trebalo provesti uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe. Ispitivanje se treba provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi tako da mu stranke mogu postavljati pitanja putem suca te psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe.
Ako je maloljetna osoba prozvana na glavnu raspravu kao svjedok ili oštećenik, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.
Moram li dati izjavu i odgovarati na pitanja ako je moje dijete žrtva kažnjivog djela, a okrivljenik je član obitelji?
Morate. Prema zakonu niste oslobođeni svjedočenja kada je dijete žrtva kaznenog djela. Vama je kao roditelju dužnost da zaštitite svoje dijete. Svojom izjavom pomoći ćete policiji, kasnije državnom odvjetništvu i sudu, da spriječe daljnje zlostavljanje, a svom djetetu ćete pružiti pomoć, podršku i zaštitu.
Ako je maloljetna osoba prozvana na glavnu raspravu kao svjedok ili oštećenik, udaljit će se iz sudnice čim njezina prisutnost nije više potrebna.
Moram li dati izjavu i odgovarati na pitanja ako je moje dijete žrtva kažnjivog djela, a okrivljenik je član obitelji?
Morate. Prema zakonu niste oslobođeni svjedočenja kada je dijete žrtva kaznenog djela. Vama je kao roditelju dužnost da zaštitite svoje dijete. Svojom izjavom pomoći ćete policiji, kasnije državnom odvjetništvu i sudu, da spriječe daljnje zlostavljanje, a svom djetetu ćete pružiti pomoć, podršku i zaštitu.
Koliko ću se zadržati na sudu?
Boravak na sudu može trajati i do nekoliko sati, u pravilu završava do kraja radnog vremena suda. Ako imate zdravstvenih problema, ponesite potrebne lijekove i nešto za osvježenje.
Pravo na naknadu štete od počinitelja
- Imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku
Žrtva kaznenog djela, koja se izjasnila da će u postupku sudjelovati kao oštećenik, ima pravo postaviti imovinskopravni zahtjev tijekom kaznenog postupka, a najkasnije do završetka dokaznog postupka
(rasprave).
Tim se zahtjevom može zatražiti naknadu štete od počinitelja, povrat stvari ili poništenje određenog pravnog posla. Ako je žrtva zahtjev podnijela tijekom kaznenog postupka, pretpostavka za njegovo prihvaćanje je da sud okrivljenika proglasi krivim.
- Naknada štete u parničnom postupku
Ako žrtva NE ostvari naknadu štete od počinitelja u kaznenom postupku, sud će ju uputiti da naknadu štete potražuje u parničnom postupku, podnošenjem tužbe.
- Pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ako je počinitelj u kaznenom postupku pravomoćno osuđen za kazneno djelo nasilja, žrtva, neovisno o imovinskom stanju, može podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć u parničnom postupku za naknadu štete od počinitelja. Zahtjev se podnosi u Uredu državne uprave prema mjestu boravka.
Pravo na novčanu naknadu iz državnog proračuna (za žrtve kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom)
Pravo na novčanu naknadu od Republike Hrvatske
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11) pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.
Pravo na naknadu može se ostvariti:
Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su žrtvi dati informaciju:
Podnošenje zahtjeva
Popratna dokumentacija koju treba priložiti zahtjevu:
Obradu predmeta novčanih naknada za žrtve kaznenih djela provodi Služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave koja:
O zahtjevu odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Detaljnije informacije o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu:
Vrste naknade koje se mogu ostvariti pod pretpostavkama i uvjetima iz ovog Zakona:
Ovi troškovi liječenja mogu se priznati najviše u visini zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
Naknada zbog gubitka zakonskog uzdržavanja može se priznati najviše u iznosu od 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
Treba li žrtva biti prisutna tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o njenom zahtjevu?
Tijekom postupka, odnosno pri odlučivanju o zahtjevu za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela žrtva u pravilu NE treba biti prisutna, ali ovisno o konkretnom slučaju nadležno tijelo „Odbor za novčane naknade“ iznimno može, ako je to potrebno radi odlučivanja, odrediti da se provede i dokaz saslušanjem stranke, svjedoka ili vještačenje.
Prekogranični slučajevi
Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela određuju se tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.
Prekogranični slučajevi su domaći i strani prekogranični slučajevi.
O pravu na naknadu u ovim slučajevima također odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Zahtjev za naknadu podnosi se nadležnom tijelu (asistirajuće/pomoćno tijelo) u drugoj državi članici EU-a u kojoj žrtva ima prebivalište, a nadležno tijelo te države zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa i uprave RH.
Popis asistirajućih tijela nalazi se na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
Za odlučivanje o pravu na naknadu nadležno je tijelo države u kojoj se desilo kazneno djelo.
Žrtva može zahtjev za naknadu podnijeti Ministarstvu pravosuđa i uprave RH koje je asistirajuće/pomoćno tijelo i nadležno je za zaprimanje i prosljeđivanje zahtjeva u prekograničnim slučajevima. Na zahtjev žrtve Ministarstvo pravosuđa i uprave žrtvi može dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna u skladu s priručnikom koji je izradila Europska komisija.
Ministarstvo pravosuđa i uprave će u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj traži naknadu štete na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
Zahtjev za naknadu u prekograničnom slučaju u državi u kojoj se desilo kazneno djelo žrtva može pronaći na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima u skladu sa Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN 80/08, 27/11) pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.
Pravo na naknadu može se ostvariti:
- ako se radi o kaznenom djelu nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske čija je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja ili smrt
- ako je žrtva državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište
- ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.
- troškova liječenja
- izgubljene zarade do iznosa od 4.645,30 EUR (35.000,00 kn)
- bliski krvni srodnik preminule žrtve ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 9.290,60 EUR (70.000,00 kn) i pogrebnih troškova do iznosa od 663,61 EUR (5.000,00) kn.
Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su žrtvi dati informaciju:
- o pravu na naknadu
- dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva
- na traženje žrtve dužni su dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev te koja je popratna dokumentacija potrebna.
Podnošenje zahtjeva
Popratna dokumentacija koju treba priložiti zahtjevu:
- Navedena je u samom službeno propisanom obrascu.
- Uz zahtjev prilaže se: dokaz o državljanstvu, uvjerenje o prebivalištu, smrtni list žrtve, potvrda da je kazneno djelo prijavljeno, ovjerena izjava podnositelja zahtjeva da nije ostvario naknade priznate Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela po drugoj pravnoj osnovi, medicinska dokumentacija žrtve na temelju koje se traži naknada (bolnička prijava, liječnički nalazi i potvrde, otpusno pismo, izvješće o bolovanju, računi za pružene zdravstvene usluge), računi za uobičajene pogrebne troškove, ostale relevantne potvrde ili isprave koje bi mogle biti od značaja za odluku o naknadi.
- Navedene isprave se podnose u izvorniku ili ovjerovljenoj preslici.
- Potvrdu da je kazneno djelo prijavljeno policija će žrtvi izdati na njezin zahtjev.
Obradu predmeta novčanih naknada za žrtve kaznenih djela provodi Služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave koja:
- zaprima zahtjeve za naknadu žrtava kaznenih djela,
- daje upute i informacije podnositeljima zahtjeva,
- izrađuje nacrte odluka i
- obavlja sve administrativno tehničke poslove za potrebe Odbora.
O zahtjevu odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Detaljnije informacije o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu:
- Obrazac zahtjeva za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela
- Letak Prava žrtava sukladno Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (274kb)
- pozivom na besplatni broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja: 116 006.
Vrste naknade koje se mogu ostvariti pod pretpostavkama i uvjetima iz ovog Zakona:
- Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za izgubljenu zaradu do najviše 4.645,30 EUR (35.000,00 kuna) ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga izgubila kakvu zaradu.
- Neposredna žrtva ima pravo na naknadu za troškove liječenja ukoliko je počinjeno kazneno djelo nasilja kojeg je posljedica teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja, te se dokaže da je zbog toga bila na liječenju i da je imala liječničke troškove koje je morala platiti.
Ovi troškovi liječenja mogu se priznati najviše u visini zdravstvenog standarda utvrđenog propisima obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj.
- Posredna žrtva ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja ukoliko je neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja, te ako se dokaže gubitak tog zakonskog uzdržavanja.
Naknada zbog gubitka zakonskog uzdržavanja može se priznati najviše u iznosu od 70.000,00 kuna ukupno za sve posredne žrtve.
- Pravo na naknadu za uobičajene pogrebne troškove ima osoba koja ih je platila za pogreb osobe koja je kao neposredna žrtva preminula od posljedica kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom, te ako dokaže da je platila te troškove pogreba.
Treba li žrtva biti prisutna tijekom postupka i/ili pri odlučivanju o njenom zahtjevu?
Tijekom postupka, odnosno pri odlučivanju o zahtjevu za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela žrtva u pravilu NE treba biti prisutna, ali ovisno o konkretnom slučaju nadležno tijelo „Odbor za novčane naknade“ iznimno može, ako je to potrebno radi odlučivanja, odrediti da se provede i dokaz saslušanjem stranke, svjedoka ili vještačenje.
Prekogranični slučajevi
Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela određuju se tijela i postupak koji se primjenjuje u prekograničnim slučajevima.
Prekogranični slučajevi su domaći i strani prekogranični slučajevi.
- Domaći prekogranični slučaj (osobe s prebivalištem ili državljanstvom EU koji su bili žrtve u Republici Hrvatskoj)
O pravu na naknadu u ovim slučajevima također odlučuje Odbor za novčane naknade žrtvama kaznenih djela.
Zahtjev za naknadu podnosi se nadležnom tijelu (asistirajuće/pomoćno tijelo) u drugoj državi članici EU-a u kojoj žrtva ima prebivalište, a nadležno tijelo te države zahtjev prosljeđuje Ministarstvu pravosuđa i uprave RH.
Popis asistirajućih tijela nalazi se na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
- Strani prekogranični slučaj (državljani Republike Hrvatske koji su bili žrtve u državama EU)
Za odlučivanje o pravu na naknadu nadležno je tijelo države u kojoj se desilo kazneno djelo.
Žrtva može zahtjev za naknadu podnijeti Ministarstvu pravosuđa i uprave RH koje je asistirajuće/pomoćno tijelo i nadležno je za zaprimanje i prosljeđivanje zahtjeva u prekograničnim slučajevima. Na zahtjev žrtve Ministarstvo pravosuđa i uprave žrtvi može dati opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna u skladu s priručnikom koji je izradila Europska komisija.
Ministarstvo pravosuđa i uprave će u najkraćem mogućem roku dostaviti zahtjev s prilozima nadležnom tijelu države od koje podnositelj traži naknadu štete na službenom jeziku te države ili drugom jeziku koji je ta država odredila da će prihvatiti.
Zahtjev za naknadu u prekograničnom slučaju u državi u kojoj se desilo kazneno djelo žrtva može pronaći na web stranici Europskog portala e-pravosuđa.
Obavijest o otpustu počinitelja
Otpust iz istražnog zatvora
Kada se okrivljenik odlukom suda pušta iz istražnog zatvora, policija će o tome obavijestiti žrtvu.Trebam li što učiniti nakon primanja obavijesti o puštanju počinitelja iz istražnog zatvora?
Ako počinitelj nakon puštanja na bilo koji način ugrožava Vašu sigurnost, potražite pomoć policije, koja Vas može zaštititi fizički, provođenjem mjera opreza/zaštitnih mjera ili obavještavanjem nadležnog suda koji je pustio počinitelja na slobodu, tražeći od suda izricanje adekvatnih mjera za Vašu zaštitu.
Što trebam učiniti ako osumnjičenik/okrivljenik prekrši izrečene mjere opreza/zaštitne mjere?
Mjere opreza/zaštitne mjere počinitelju kaznenog djela/prekršaja može izreći sud, a kod prekršaja mjere opreza može izreći i policija. Provodi ih policija tako da na temelju prosudbe ugroženosti žrtve, u suradnji sa žrtvom, donosi plan provedbe mjere.
Ako počinitelj prekrši mjeru koja mu je određena, o tome trebate odmah obavijestiti policiju. Policija vas je dužna odmah zaštititi tako da žurno pronađe počinitelja, utvrdi okolnosti kršenja mjere i o tome odmah obavijesti sud, koji donosi odluku o tome na koji će način kazniti počinitelja. Zbog kršenja mjera sud može počinitelju izreći zadržavanje, istražni zatvor ili novčanu kaznu.
Otpust s izvršavanja kazne zatvora
Služba za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa i uprave obavijestit će žrtvu, odnosno njezinu obitelj o otpustu zatvorenika s izvršavanja kazne zatvora, odnosno o svakom samostalnom izlasku bilo da je riječ o redovnom otpustu, uvjetnom otpustu, prekidu izvršavanja kazne, korištenju pogodnosti izlaska ili drugom izlasku iz zatvora.Također na traženje kaznionice ili zatvora, Služba za podršku žrtvama i svjedocima ispitat će stav žrtve prema počinjenom kaznenom djelu, koje se razmatra prilikom odlučivanja o odobravanju izvankaznioničkih pogodnosti izlaska zatvorenika u mjesto prebivališta ili boravišta. Stav žrtve može se ispitati i na traženje suca izvršenja prilikom donošenja rješenja o prekidu izvršavanja kazne zatvora.
Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Ministarstvu pravosuđa i uprave, Službi za podršku žrtvama i svjedocima. Kontakt je dostupan ovdje.
Pravo na besplatnu pravnu pomoć
U skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) žrtvi kaznenog djela nasilja se u postupku ostvarivanja prava na naknadu štete koja joj je počinjenjem kaznenog djela prouzročena odobrava sekundarna pravna pomoć (koja uključuje zastupanje u sudskom postupku, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi) bez utvrđivanja imovnog stanja.
Zahtjev za odobravanje sekundarne pravne pomoći podnosi se na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini. Zahtjev se podnosi u pisanom obliku neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva.
Osnovne informacije o besplatnoj pravnoj pomoći, popisi ovlaštenih udruga i pravnih klinika, kontakt podaci upravnih tijela županija odnosno Grada Zagreba te propisani obrasci dostupni su na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (https://mpu.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184).
Zahtjev za odobravanje sekundarne pravne pomoći podnosi se na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini. Zahtjev se podnosi u pisanom obliku neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva.
Osnovne informacije o besplatnoj pravnoj pomoći, popisi ovlaštenih udruga i pravnih klinika, kontakt podaci upravnih tijela županija odnosno Grada Zagreba te propisani obrasci dostupni su na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (https://mpu.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184).
Pravo na pristup službama za podršku žrtvama, djelotvornu psihološku i drugu pomoć
Kakve psihičke posljedice mogu imati ako sam žrtva nasilja?
Ako ste kao žrtva kaznenog djela preživjeli fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko nasilje možete imati neke psihičke posljedice. Možete biti uznemireni ili doživjeti intenzivan strah, osjećati da vam je narušena sigurnost i povjerenje u druge ljude. Možete se bojati da će se napad ponoviti, ili se osjećati bespomoćno, zbunjeno i neodlučno u poduzimanju koraka neophodnih za zaštitu. Možete biti u stanju šoka i zaleđenosti, kao da nemate nikakvih osjećaja ili suprotno tome, reagirati pobuđeno i razdražljivo. Možete imati smetnje u navikama spavanja i prehrane ili održavanja dnevne i radne rutine. Mogu vam se izazvane nekim podsjetnikom, vraćati slike i sjećanja na preživljeno nasilje ili vas buditi snovi zastrašujućeg sadržaja. Može vam izgledati kao da nemate kontrolu nad svojim životom, a budućnost vam se činiti besperspektivnom.
Važno je razumjeti da su navedene i slične posljedice normalna reakcija na preživljeno nasilje, te da iako su neugodne, doprinose da vaša psiha, korak po korak, prihvati i integrira teško iskustvo. Osobne psihičke snage koje su vam pomogle da preživite iskustvo nasilja su ujedno i oslonci za vaš oporavak.
Pored samopomoći i prijateljske podrške, ponekad je potrebno potražiti i stručnu pomoć. Možete olakšati i ubrzati svoj oporavak koristeći usluge informiranja i dostupne psihosocijalne podrške kroz sustav podrške žrtvama.
Koje su najčešće reakcije kod djece žrtava kaznenih djela?
Ovisno o dobi, djeca žrtve nasilja mogu imati različite posljedice. Zbog osjećaja narušene sigurnosti djeca mogu tražiti stalno prisustvo osoba koje im pružaju sigurnost. Ovladavajući iskustvom preživljenog nasilja, djeca mogu kroz uobičajenu dječju igru oponašati scene nasilja. Djeca se mogu ponašati smeteno ili hiperaktivno te imati poteškoće u školskom učenju. Također mogu biti neposlušni ili agresivni. Iako promjene u ponašanju djeteta mogu biti slabije uočljive, pa se dijete ponaša sramežljivo ili povučeno, također se može raditi o posljedicama preživljenog nasilja.
Uspostava redovite životne strukture i održavanje uobičajenog rasporeda doprinose izgradnji sigurnosti kod djece žrtava nasilja. Dosljednost i postavljanje granica u ponašanju, pohvale pozitivnom ponašanju te prihvaćanje dječje osobnosti doprinose oporavku od posljedica nasilja, porastu samopouzdanja i samopoštovanja kao i zdravom razvoju djeteta.
Ako roditeljska i druga socijalna podrška nije dovoljna za prevladavanje posljedica preživljenog nasilja, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Kako je organiziran sustav podrške žrtvama i svjedocima u Hrvatskoj?
Svaka žrtva podršku može dobiti na odjelima za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima, koji djeluju pri sedam sudova. U drugim županijama, žrtva se može obratiti lokalnoj članici „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“. Također žrtva može kontaktirati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, besplatan broj koji je dostupan na području cijele Republike Hrvatske svakim danom od 0-24 sata.
Služba za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave obavještava žrtve o otpustu počinitelja s izvršavanja kazne zatvora te koordinira rad cijelog sustava.
Žrtve se često obraćaju i organizacijama civilnog društva (udrugama), čiji su programi raznovrsni, ponekad usmjereni samo na neke skupine žrtava ili samo na neki dio zemlje.
Više informacija o sustavu podrške dostupno je ovdje.
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima
Podršku i pomoć žrtvama i svjedocima pružaju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima osnovani pri sedam županijskih sudova, a svrha odjela je pružiti podršku žrtvama kaznenih djela ( i prekršaja obiteljskog nasilja) te olakšati stresne situacije svjedočenja i boravka na sudu.
Podrška je dostupna svim žrtvama i svjedocima kaznenih djela (npr. u slučaju ubojstva, prijetnje, silovanja, razbojništva, ratnog zločina, obiteljskog nasilja) i prekršaja nasilja u obitelji, članovima obitelji i/ili osobama koji dolaze sa žrtvom i svjedokom u pratnji.
Podršku pružaju kroz cijeli postupak od same prijave kaznenog djela i prekršaja do okončanja postupka.
Odjeli pružaju:
Time se žele promijeniti okolnosti u kojima su svjedoci i žrtve često prepušteni sami sebi, bez informacija o tome što ih čeka i kome se mogu obratiti za potrebnu pomoć.
Svaka osoba koja je žrtva ili svjedok može se obratiti Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima osobno, telefonski ili e-poštom.
Kontakti odjela za podršku žrtvama i svjedocima
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (116 006)
Linija Nacionalnog pozivnog centra je besplatna i anonimna. Pozivom na besplatni telefonski broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja – NPC- 116-006 građani mogu dobiti informacije o pravima žrtava i svjedoka, emocionalnu podršku, praktične informacije, kao i informacije o institucijama i organizacijama koje im mogu pružiti dodatne oblike pomoći.
Usluga je dostupna na području cijele Republike Hrvatske, na hrvatskom i engleskom jeziku. Radno vrijeme linije je 24 sata na dan svakim danom, uključujući vikende, praznike i blagdane.
Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i uprave ujedno financira i aktivnosti partnerske mreže 10 organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u 17 županija.
Organizacije iz Mreže podrške pružaju žrtvama i svjedocima informacije o njihovim pravima, emocionalnu podršku, psihološko i pravno savjetovanje, osiguravaju pratnju na nadležne sudove i druge relevantne institucije.
Dodatne informacije i kontakti: Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
Služba za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave
Nekoliko je izravnih oblika podrške koje žrtve mogu zatražiti od ove Službe. To su informiranje žrtve o otpustu zatvorenika s izdržavanje kazne zatvora i svakom samostalnom izlasku te utvrđivanje odnosa žrtve prema počinjenom kaznenom djelu, koji se uzima u obzir prilikom odobravanja korištenja pogodnosti zatvoreniku.
Služba pri Ministarstvu pruža podršku žrtvama i svjedocima pozvanim putem međunarodne pravne pomoći (informativna pisma). Uz to, obrađuje i predmete novčanih naknada za žrtve kaznenih djela počinjenih s namjerom.
Ostale organizacije i institucije koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Uz Odjele za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva uključene u program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, i brojne druge organizacije civilnog društva i javne institucije u Republici Hrvatskoj pomažu žrtvama kako bi se lakše nosile s posljedicama kaznenog djela ili prekršaja pružanjem emocionalne, psihološke, praktične, pravne pomoći i informacija o pravima.
Pojedine organizacije civilnog društva vode skloništa i savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja ili pružaju besplatnu pravnu pomoć, kao i druge oblike pomoći i podrške s obzirom na djelokrug svog rada.
Više informacija o specijalističkim službama za podršku dostupno je ovdje.
Kontakti organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Organizacije za podršku žrtvama na području EU
Ukoliko ste bili žrtva kaznenog djela u nekoj od država članica Europske unije ili ste državljanin neke od država Europske unije na sljedećoj poveznici možete saznati koja su vaša prava u pojedinim zemljama i pronaći kontakte organizacija za podršku žrtvama.
Ako ste kao žrtva kaznenog djela preživjeli fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko nasilje možete imati neke psihičke posljedice. Možete biti uznemireni ili doživjeti intenzivan strah, osjećati da vam je narušena sigurnost i povjerenje u druge ljude. Možete se bojati da će se napad ponoviti, ili se osjećati bespomoćno, zbunjeno i neodlučno u poduzimanju koraka neophodnih za zaštitu. Možete biti u stanju šoka i zaleđenosti, kao da nemate nikakvih osjećaja ili suprotno tome, reagirati pobuđeno i razdražljivo. Možete imati smetnje u navikama spavanja i prehrane ili održavanja dnevne i radne rutine. Mogu vam se izazvane nekim podsjetnikom, vraćati slike i sjećanja na preživljeno nasilje ili vas buditi snovi zastrašujućeg sadržaja. Može vam izgledati kao da nemate kontrolu nad svojim životom, a budućnost vam se činiti besperspektivnom.
Važno je razumjeti da su navedene i slične posljedice normalna reakcija na preživljeno nasilje, te da iako su neugodne, doprinose da vaša psiha, korak po korak, prihvati i integrira teško iskustvo. Osobne psihičke snage koje su vam pomogle da preživite iskustvo nasilja su ujedno i oslonci za vaš oporavak.
Pored samopomoći i prijateljske podrške, ponekad je potrebno potražiti i stručnu pomoć. Možete olakšati i ubrzati svoj oporavak koristeći usluge informiranja i dostupne psihosocijalne podrške kroz sustav podrške žrtvama.
Koje su najčešće reakcije kod djece žrtava kaznenih djela?
Ovisno o dobi, djeca žrtve nasilja mogu imati različite posljedice. Zbog osjećaja narušene sigurnosti djeca mogu tražiti stalno prisustvo osoba koje im pružaju sigurnost. Ovladavajući iskustvom preživljenog nasilja, djeca mogu kroz uobičajenu dječju igru oponašati scene nasilja. Djeca se mogu ponašati smeteno ili hiperaktivno te imati poteškoće u školskom učenju. Također mogu biti neposlušni ili agresivni. Iako promjene u ponašanju djeteta mogu biti slabije uočljive, pa se dijete ponaša sramežljivo ili povučeno, također se može raditi o posljedicama preživljenog nasilja.
Uspostava redovite životne strukture i održavanje uobičajenog rasporeda doprinose izgradnji sigurnosti kod djece žrtava nasilja. Dosljednost i postavljanje granica u ponašanju, pohvale pozitivnom ponašanju te prihvaćanje dječje osobnosti doprinose oporavku od posljedica nasilja, porastu samopouzdanja i samopoštovanja kao i zdravom razvoju djeteta.
Ako roditeljska i druga socijalna podrška nije dovoljna za prevladavanje posljedica preživljenog nasilja, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Kako je organiziran sustav podrške žrtvama i svjedocima u Hrvatskoj?
Svaka žrtva podršku može dobiti na odjelima za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima, koji djeluju pri sedam sudova. U drugim županijama, žrtva se može obratiti lokalnoj članici „Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“. Također žrtva može kontaktirati Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, besplatan broj koji je dostupan na području cijele Republike Hrvatske svakim danom od 0-24 sata.
Služba za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave obavještava žrtve o otpustu počinitelja s izvršavanja kazne zatvora te koordinira rad cijelog sustava.
Žrtve se često obraćaju i organizacijama civilnog društva (udrugama), čiji su programi raznovrsni, ponekad usmjereni samo na neke skupine žrtava ili samo na neki dio zemlje.
Više informacija o sustavu podrške dostupno je ovdje.
Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima
Podršku i pomoć žrtvama i svjedocima pružaju odjeli za podršku žrtvama i svjedocima osnovani pri sedam županijskih sudova, a svrha odjela je pružiti podršku žrtvama kaznenih djela ( i prekršaja obiteljskog nasilja) te olakšati stresne situacije svjedočenja i boravka na sudu.
Podrška je dostupna svim žrtvama i svjedocima kaznenih djela (npr. u slučaju ubojstva, prijetnje, silovanja, razbojništva, ratnog zločina, obiteljskog nasilja) i prekršaja nasilja u obitelji, članovima obitelji i/ili osobama koji dolaze sa žrtvom i svjedokom u pratnji.
Podršku pružaju kroz cijeli postupak od same prijave kaznenog djela i prekršaja do okončanja postupka.
Odjeli pružaju:
- emocionalnu podršku žrtvama/svjedocima prije, tijekom i nakon postupka,
- informacije o pravima i praktične informacije žrtvama, svjedocima i članovima njihovih obitelji,
- informacije o fazama kaznenog i prekršajnog postupka,
- pratnju žrtvama i svjedocima tijekom davanja iskaza,
- osiguravaju žrtvama i svjedocima boravak u posebnoj prostoriji,
- upućuju na specijalizirane institucije ovisno o potrebama žrtava, svjedoka i osoba u njihovoj pratnji (članova obitelji, skrbnika)
- na zahtjev tijela koja provode pojedinačnu procjenu žrtve dostavljaju potrebne podatke kao i preporuke tijelima koja provode pojedinačnu procjenu žrtve.
Time se žele promijeniti okolnosti u kojima su svjedoci i žrtve često prepušteni sami sebi, bez informacija o tome što ih čeka i kome se mogu obratiti za potrebnu pomoć.
Svaka osoba koja je žrtva ili svjedok može se obratiti Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima osobno, telefonski ili e-poštom.
Kontakti odjela za podršku žrtvama i svjedocima
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (116 006)
Linija Nacionalnog pozivnog centra je besplatna i anonimna. Pozivom na besplatni telefonski broj Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja – NPC- 116-006 građani mogu dobiti informacije o pravima žrtava i svjedoka, emocionalnu podršku, praktične informacije, kao i informacije o institucijama i organizacijama koje im mogu pružiti dodatne oblike pomoći.
Usluga je dostupna na području cijele Republike Hrvatske, na hrvatskom i engleskom jeziku. Radno vrijeme linije je 24 sata na dan svakim danom, uključujući vikende, praznike i blagdane.
Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
U svrhu osiguranja podrške građanima na području cijele Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i uprave ujedno financira i aktivnosti partnerske mreže 10 organizacija civilnog društva koje pružaju podršku i pomoć žrtvama i svjedocima u 17 županija.
Organizacije iz Mreže podrške pružaju žrtvama i svjedocima informacije o njihovim pravima, emocionalnu podršku, psihološko i pravno savjetovanje, osiguravaju pratnju na nadležne sudove i druge relevantne institucije.
Dodatne informacije i kontakti: Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela
Služba za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave
Nekoliko je izravnih oblika podrške koje žrtve mogu zatražiti od ove Službe. To su informiranje žrtve o otpustu zatvorenika s izdržavanje kazne zatvora i svakom samostalnom izlasku te utvrđivanje odnosa žrtve prema počinjenom kaznenom djelu, koji se uzima u obzir prilikom odobravanja korištenja pogodnosti zatvoreniku.
Služba pri Ministarstvu pruža podršku žrtvama i svjedocima pozvanim putem međunarodne pravne pomoći (informativna pisma). Uz to, obrađuje i predmete novčanih naknada za žrtve kaznenih djela počinjenih s namjerom.
Ostale organizacije i institucije koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Uz Odjele za podršku žrtvama i svjedocima i organizacije civilnog društva uključene u program „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“, i brojne druge organizacije civilnog društva i javne institucije u Republici Hrvatskoj pomažu žrtvama kako bi se lakše nosile s posljedicama kaznenog djela ili prekršaja pružanjem emocionalne, psihološke, praktične, pravne pomoći i informacija o pravima.
Pojedine organizacije civilnog društva vode skloništa i savjetovališta za žene i djecu žrtve nasilja ili pružaju besplatnu pravnu pomoć, kao i druge oblike pomoći i podrške s obzirom na djelokrug svog rada.
Više informacija o specijalističkim službama za podršku dostupno je ovdje.
Kontakti organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć
Organizacije za podršku žrtvama na području EU
Ukoliko ste bili žrtva kaznenog djela u nekoj od država članica Europske unije ili ste državljanin neke od država Europske unije na sljedećoj poveznici možete saznati koja su vaša prava u pojedinim zemljama i pronaći kontakte organizacija za podršku žrtvama.
- Informacije za žrtve kaznenih djela počinjenih na teritoriju EU - Information for victims of crime committed on the EU territory
Europski nalog za zaštitu
Kada je određena mjera opreza ili posebna obveza u cilju zaštite žrtve, a žrtva napušta ili živi izvan područje Republike Hrvatske, sudac istrage županijskog suda će na zahtjev žrtve (skrbnika ili zastupnika) izdati Europski nalog za zaštitu i dostaviti ga nadležnom tijelu u drugoj državi u kojoj će zaštićena osoba prebivati ili boraviti.
Zahtjev se može osobno podnijeti i nadležnom tijelu države članice EU-a u kojoj će zaštićena osoba prebivati ili boraviti.
Na taj način mjere koje su određene počinitelju u cilju zaštite žrtve mogu vrijediti i u drugoj zemlji članici EU-a u kojoj žrtva boravi, neovisno gdje se nalazi počinitelj/osoba protiv koje je mjera izrečena.
Europski nalog za zaštitu ne primjenjuje se u zemljama koje nisu članice EU-a.
Zahtjev se može osobno podnijeti i nadležnom tijelu države članice EU-a u kojoj će zaštićena osoba prebivati ili boraviti.
Na taj način mjere koje su određene počinitelju u cilju zaštite žrtve mogu vrijediti i u drugoj zemlji članici EU-a u kojoj žrtva boravi, neovisno gdje se nalazi počinitelj/osoba protiv koje je mjera izrečena.
Europski nalog za zaštitu ne primjenjuje se u zemljama koje nisu članice EU-a.
Možda vas zanima i...
- Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
- Studijski posjet Europske mreže za prava žrtava - European Network on Victims’ Rights (ENVR)
- Širenje sustava podrške žrtvama i svjedocima
- 22. veljače - Europski dan zaštite žrtava kaznenih djela: U Hrvatskoj godišnje više od 3.000 žrtava i svjedoka kaznenih djela
- Početak provedbe drugog ciklusa 3. godine programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“
- Pogledajte sve