Ministar Ivan Malenica danas je u Hrvatskom saboru predstavio prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti tzv. zviždača.
Prilikom izlaganja, ministar Malenica istaknuo je kako je Republika Hrvatska među prvim članicama Europske unije koja je jedinstvenim pravnim okvirom uredila prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti odnosno zviždača.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti usvojen je u veljači 2019. i stupio je na snagu 1. srpnja 2019. godine. Već u taj zakon ugrađeni su međunarodni standardi zaštite zviždača, primarno oni Vijeća Europe.
Iste godine kada je Republika Hrvatska donijela zakon, na razini Europske unije 23. listopada donesena je Direktiva Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.
Iako se donošenju novog Zakona pristupa primarno zbog potrebe usklađivanja našeg zakonodavstva s Direktivom EU, ovim prijedlogom dodatno se uređuju pojedina pitanja na koje je ukazala praksa.
Novim Zakonom preciznije se uređuje područje primjene i ono se proširuje na sektorske propise Europske unije koji su izričito navedeni u Zakonu, zatim na područja koja utječu na financijske interese Unije, te područja koja se odnose na unutarnje tržište, tržišno natjecanje i državne potpore. Uz to, i dalje se propisuje zaštita zviždača koji prijavljuju nepravilnosti u primjeni nacionalnih propisa ukoliko se takvim kršenjem ugrožava i javni interes.
U novom Zakonu zadržana je struktura kanala za prijavljivanje koja obuhvaća:
Unutarnje prijavljivanje - prijavljivanje nepravilnosti putem povjerljive osobe kod poslodavca. Povjerljivu osobu moraju imati svi poslodavci koji zapošljavaju više od 50 zaposlenika, dok se poslodavcima koji imaju između 50 i 249 zaposlenika daje mogućnost dijeljenja resursa u vezi prijava i vođenja postupka unutarnjeg prijavljivanja. Radnici će i dalje zadržati odlučujuću ulogu u izboru povjerljivih osoba. Povjerljive osobe će se imenovati na radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, ili izravno na prijedlog radnika.
Vanjsko prijavljivanje - prijavljivanje vanjskom tijelu odnosno Pučkoj pravobraniteljici. Novina je da će prijavitelji od sada nepravilnost moći prijaviti izravno Pučkoj pravobraniteljici, neovisno o tome je li prvo koristio kanal unutarnjeg prijavljivanja.
Javno razotkrivanje - otkrivanje nepravilnosti javnosti. Prijavitelji nepravilnosti će imati pravo na zaštitu sukladno ovom Zakonu ako u okviru unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nisu poduzete odgovarajuće aktivnosti kako bi se prijava riješila ili ako smatra da nepravilnost predstavlja opasnost za javni interes, da postoji rizik od osvete ili ako su izgledi da će se nepravilnost ukloniti niski.
Preciznije se definira pojam osvete koji obuhvaća svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju poput prijetnje osvetom ili pokušaj osvete. To omogućuje kvalitetniju zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Prijavitelj nepravilnosti će imati pravo na zaštitu koja uključuje sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, te primarnu pravnu pomoć.
Izričito se propisuje da osobe koje su prijavu podnijele anonimno, ali im je naknadno utvrđen identitet ostvaruju jednako pravo na zaštitu kao i osobe koje su otkrile identitet.
Uz to, pravo na zaštitu ostvaruju i osobe koje nepravilnosti izravno prijavljuju institucijama, tijelima ili agencijama Europske unije.
Pravo na zaštitu uz prijavitelja nepravilnosti, od sada će uživati i povjerljiva osoba i njezin zamjenik, kao i povezane osobe.
Ovim zakonskim prijedlogom dodatno se omogućava zaštita ne samo osobama koje su u stalnom radnom odnosu već primjerice i volonterima, studentima, osobama angažiranim prema ugovoru o djelu, osobama koje sudjeluju u postupcima javne nabave odnosno osobama koje sudjeluju u aktivnostima kod poslodavaca.
Postupak prijave nepravilnosti značajno se olakšava.
Uređuje se sadržaj prijave nepravilnosti i način prijave. Prijava će biti omogućena usmenim ili pisanim putem. Pisani put će se unaprijediti u odnosu na dosadašnji sustav i ubuduće će podrazumijevati bilo koji sustav koji omogućuje pisani trag o prijavi, što uključuje i moderne IT alate (aplikacije i sl.). Usmena prijava moguća je putem telefona ili drugog sustava glasovnih poruka, a na zahtjev prijavitelja i fizičkim sastankom.
Kada je riječ o sankcioniranju, novost je uvođenje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija za pokretanje zlonamjernih postupaka protiv prijavitelja nepravilnosti ili povezanih osoba. Predviđeno je da povjerljiva osoba i njen zamjenik te bilo koja druga osoba koja sudjeluje u postupku, prekršajno odgovaraju za kršenje obveza zaštite identiteta i povjerljivosti.
U demokratskim društvima „zviždači“ imaju ključnu ulogu u zaštiti temeljnih ljudskih prava i očuvanju javnog interesa. Vjerujemo da će promjene koje uvodimo ovim Zakonom dodatno ojačati položaj i zaštitu zviždača. Zakonom se ujedno i podiže svijest građana o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti.
Ministar Malenica je istaknuo kako će se novim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti ojačati pravna zaštita prijavitelja nepravilnosti kroz osiguravanje prava na primarnu, besplatnu pravnu pomoć, proširit će se krug osoba koje imaju pravo na zaštitu, pojednostavit će se postupak prijave te će se ohrabriti građane da prijavljuju nepravilnosti.
Pisane vijesti
