Ministar Malenica u Hrvatskom saboru predstavio Zakon kojim se prvi puta u Hrvatskoj regulira područje lobiranja

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o lobiranju kojim se prvi puta u Republici Hrvatskoj regulira područje lobiranje.

Zakon je izrađen na temelju preporuke Vijeća Europe, OECD-a te na osnovi uvažavanja komparativne prakse država članica Europske unije i Registra transparentnosti EU.

Definicija lobista, lobirane osobe i lobiranja

Ministar Malenica na početku je istaknuo kako Zakon definira pojmove lobiranja, lobista, lobirane osobe i korisnika lobiranja objasnivši pritom kako će se lobiranjem smatrati svaki oblik usmene ili pisane komunikacije prema lobiranoj osobi kao dio strukturiranog i organiziranog promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa ili prenošenja informacija u vezi s javnim odlučivanjem, a sve s ciljem ostvarivanja interesa korisnika lobiranja.

„S druge strane, lobiranom osobom smatrat će se dužnosnici, posebni savjetnici ili službenici, kao i osoba izabrana, imenovana, zaposlena ili na drugi način angažirana u tijelima zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelima državne uprave, odnosno u tijelima ili upravnim tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave koja sudjeluje ili je nadležna za javno odlučivanje te je pristala komunicirati s lobistom,“ rekao je ministar Malenica.


Registar lobista vodit će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Kako bi domaća ili strana fizička ili pravna osoba obavljala djelatnost lobiranja mora biti upisana u Registar lobista kojeg  će voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

„Zakon predviđa tri skupine lobista - lobiste koji lobiraju za korisnike lobiranja, uključujući konzultante koji se bave lobiranjem i profesionalne lobiste; lobiste koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni te lobiste koji predstavljaju profesionalne, poslovne ili druge sektorske interese, uključujući profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva,“ ustvrdio je ministar Malenica.

Osim toga, Zakonom se definira i pojam „korisnici lobiranja“ pri čemu se misli na pravne ili fizičke osobe te na druge zakonom uređene oblike udruživanja fizičkih ili pravnih osoba u ime kojih lobist obavlja lobiranje.


Zabrana lobiranja za lobirane osobe - tzv. period hlađenja

Javna savjetovanja, referendumi, peticije ili građanske inicijative, različiti oblici javnog komuniciranja, objavljivanja informacija, stavova i mišljenja u medijima te različiti oblici socijalnog i drugog dijaloga aktivnosti su u javnom i političkom životu koje se neće smatrati lobiranjem.

„Zakonom se propisuju i nedozvoljene lobističke aktivnosti odnosno neetični postupci lobista za koje se primjenjuju odgovarajuće mjere, odnosno sankcije, a koje će moći izreći Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa,“ naglasio je ministar dodavši kako će se sankcije izricati u obliku pisanog upozorenja, zabrane obavljanja lobiranja na određeno vrijeme (tzv. „period hlađenja“), novčanih sankcija i brisanja iz Registra, dok će prekršajne sankcije izricati sud u prekršajnom postupku.

„Lobirana osoba u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe neće smjeti lobirati u odnosu na tijelo zakonodavne ili izvršne vlasti, tijelo državne uprave, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojem je obavljala dužnost ili službu,“ ustvrdio je ministar Malenica na kraju svog izlaganja.

Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnom djelovanju.


Foto: HINA

Pisane vijesti