Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravnim osobama s javnim ovlastima

1. Koji posebni propisi reguliraju stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravnim osobama s javnim ovlastima i mogućnost polaganje državnog stručnog ispita?
Radno iskustvo te vježbenički/pripravnički staž propisan je posebnim propisima pa se i mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa provodi sukladno s posebnim propisom.
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je propisano posebnim zakonima i to Zakonom o radu i Zakonom o poticanju zapošljavanja.

Obrazloženje:
Zakon o poticanju zapošljavanja (NN, broj: 57/12 ,120/12 i 16/17) propisuje člankom 1. korištenje mjere aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, kojom se uređuje mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja s ciljem jačanja zapošljivosti i stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad.
Sukladno odredbi članka 59. Zakona o radu (NN, broj 93/14.) ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
Razdoblje stručnog osposobljavanja ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.
Stručno osposobljavanje za rad može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
Odredba članka 23. Zakona o općem upravnom postupku (NN, broj 47/09) propisuje da službena osoba javnopravnog tijela koja vodi upravni postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati i položen državni stručni ispit.
2. Koji propisi se primjenjuju na postupak i način prijavljivanja državnog stručnog ispita?
Program državnog stručnog ispita, te postupak i način polaganja Ispita propisan je Uredbom o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (Narodne novine broj 61/06, 145/12, 1/14, 11/15,124/15 i 27/17).

Obrazloženje:
Prema članku 2. stavku 3. Uredbom o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita odredbe Uredbe primjenjuju se i na kandidate koji su na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, kada im je posebnim propisom omogućeno polaganje Ispita.
Prema članku 6. stavku 1. Uredbe zahtjev za podnošenje prijave za polaganje Ispita podnosi se čelniku državnog tijela u kojem je službenik zaposlen, odnosno u kojem se osoba nalazi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.
 
3. Tko može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita?
Polaganju državnog stručnog ispita može pristupiti osoba koja se stručno osposobljava za poslove službene osobe javnopravnog tijela.

Obrazloženje:
Polaganju državnog stručnog ispita može pristupiti osoba koja se osposobljava za poslove sukladno članku 23. Zakona o općem upravnom postupku (NN, broj 47/09) koji se odnose na rješavanje o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičkih ili pravnih osoba ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje, a pravila ZUP-a trebaju primjenjivati u postupanju iz područja upravnog prava koje ima neposredni učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka.
Ukoliko je sklopljenim Ugovorom ugovoreno pravo i obveza polaganja stručnog ispita osoba ne može polagati državni stručni ispit te se smatra da se osoba prima na stručno osposobljavanje radi stjecanja radnog iskustva (posebni propis bi trebao utvrditi što je radno iskustvo i trajanje radnog iskustva) za poslove radnog mjesta određenog zanimanja i polaganje stručnog ispita.
4. Može li polagati državni stručni ispit osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za poslove tajnika u školi?
Osoba koja se stručno osposobljava za poslove tajnika škole može polagati državni stručni ispit.

Obrazloženje:
Prema odredbi članka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 07/17 i 68/18 ) djelatnost odgoja i obrazovanja obavlja se u školskoj ustanovi.  Sukladno odredbi članka 102. navedenog Zakona, školska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar.
Sukladno odredbi članka 103. Zakona administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.
Nadalje, sukladno odredbi članka 105. st. 16. navedenog Zakona poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave, odnosno preddiplomski stručni studij upravne struke, ako se na natječaj ne javi osoba koja ima završen sveučilišni diplomski dtudij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni studij javne uprave. 
Zakon o općem upravnom postupku (NN, broj 47/09), propisuje u odredbi članka 23. stavku 2. da službena osoba u javnopravno tijelu koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit.
Odredbom članka 2. Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (NN,broj 40/14), propisani su i poslovi koji se odnose na vođenje upravnog postupka odnosno kadrovski poslovi vezani uz zasnivanje i prestanak radnog odnosa, te donošenje rješenja o korištenju godišnjeg odmora.
Prema tome nakon obavljenog stručnog osposobljavanja osoba može polagati državni stručni ispit, i to u daljnjem roku od šest mjeseci od isteka stručnog osposobljavanja.
Sukladno odredbi članka 6. Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (NN, broj: 61/06, 145/12, 1/14, 11/15,124/15 i 27/17) zahtjev za podnošenje prijave za polaganje Ispita podnosi se čelniku državnog tijela u kojem je službenik zaposlen odnosno osoba na stručnom osposobljavanju. Čelnik tijela odnosno osoba koju on za to ovlasti potrebnu dokumentaciju i potpisanu i ovjerenu prijavu bez odlaganja dostavlja Ministarstvu uprave.
​Slijedom toga Prijavu podnosi ravnatelj ustanove odnosno osoba koju on ovlasti uz koju prilaže svu potrebnu dokumentaciju.