Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

1. Na osnovu kojeg propisa se sklapa Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa?
Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog se sklapa na temelju Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 86/08 i 61/11).

Obrazloženje:
Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa sklapa se sukladno odredbama članka 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  kojim je propisano da se na prava i obveze osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa primjenjuju odredbe tog Zakona kojima se propisuju prava i obveze vježbenika. 
2. U kojem roku je osoba dužna položiti državni stručni ispit?
Osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa dužna je položiti državni stručni ispit do isteka stručnog osposobljavanja.
Obrazloženje:
Sukladno članku 88. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 86/08 i 61/11), vježbenik pa slijedom toga i osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža (stručnog osposobljavanja), a dužna je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža (stručnog osposobljavanja). 
3. Koji propisi se primjenjuju na postupak i način prijavljivanja državnog stručnog ispita?
Na postupak i način prijavljivanja državnog stručnog ispita primjenjuju se odredbe Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (NN, broj: 61/06, 145/12, 1/14, 11/15,124/15 i 27/17).

Obrazloženje:
Sukladno članku 89. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 86/08 i 61/11), državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. Na program državnog stručnog ispita, te postupak i način polaganja Ispita primjenjuje se Uredba o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita.
4. Ima li obvezu polaganja državnog stručnog ispita osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa i može li Hrvatski zavod za zapošljavanje tražiti povrat novčane naknade ukoliko osoba ne položi državni stručni ispit?
Osoba na stručnom osposobljavanu bez zasnivanja radnog odnosa nema obvezu polaganja Ispita te HZZ ne može tražiti povrat novčane naknade ukoliko osoba ne položi državni stručni ispit.

Obrazloženje: 
Sklapanjem Ugovora o međusobnim pravima i obvezama u vezi stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i osobe na stručnom osposobljavanju nije nastala obveza polaganja državnog stručnog ispita, već se navedeno pravo polaganja Ispita može utvrditi Ugovorom o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa između pročelnika tijela jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave i osobe na stručnom osposobljavanju. Osobama na stručnom osposobljavanju je dana mogućnost polaganja Ispita te osoba nema obvezu polaganja državnog stručnog ispita, stoga  Hrvatski zavod za zapošljavanje ne može tražiti povrat novčane naknade od osobe na stručnom osposobljavan radi ne polaganja državnog stručnog ispita. 
5. Za poslove kojih radnih mjesta u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se osoba može stručno osposobljavati?
Osoba se može primiti na stručno osposobljavanje za poslove na koje se u upravna tijela mogu primiti vježbenici.

Obrazloženje:
Pročelnik se obvezuje osobu primiti na stručno osposobljavanje radi stjecanja radnog iskustva za poslove iz djelokruga poslova određenog upravnog tijela te je dužan donijeti program stručnog osposobljavanja za rad vježbenika (koji se odnosi i na osobe na stručnom osposobljavanju) za određena radna mjesta po kojem se provodi stručno i praktično osposobljavanje za stjecanje radnog iskustva za obavljanje poslova određenih radnih mjesta.
Slijedom navedenog, osoba bez radnog iskustva može se primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa i polagati državni stručni ispit samo za radno mjesto na koje se primaju vježbenici odnosno za radno mjesto najniže složenosti poslova.
6. Kada se smatra da je prijava za polaganje državnog stručnog ispita podnesena u roku?
Prijava koja je zaprimljena u Ministarstvo pravosuđa i uprave najkasnije dva mjeseca prije isteka roka u kojem je kandidat dužan položiti Ispit smatra se da je pravovremeno podnesena.

Obrazloženje:
Prema članku 7. Uredbe o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (NN, broj: 61/06, 145/12, 1/14, 11/15 ,124/15 i 27/17) prijava za polaganje Ispita je podnesena u roku ako je zaprimljena u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose najkasnije dva mjeseca prije isteka roka u kojem je osoba dužna položiti Ispit.
7. Kada najranije osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita?
Osoba ne može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita prije nego stekne deset mjeseci radnog iskustva.

Obrazloženje:
Sukladno odredbi članka 85. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 86/08 i 61/11) vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž. Odredbom članka 86. je propisano da vježbenički staž traje 12 mjeseci.
Odredbom članka 88. Zakona je propisano da vježbenik može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža, stoga ne može pristupiti polaganju ispita prije nego stekne deset mjeseci radnog iskustva.
8. Može li se osobi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za vrijeme trajanja stručnog osposobljavanja promijeniti poslovi radnog mjesta za koje se osposobljava?
Osoba se stručno osposobljava u trajanju vježbeničkog staža od 12 mjeseci za stjecanje radnog iskustva za obavljanje poslova koji su utvrđeni Ugovorom o stručnom osposobljavanju (između HZZ, osobe te čelnika upravnog tijela) te se utvrđeni poslovi za koje je utvrđena određena struka i stupanj obrazovanja ne mogu mijenjati za vrijeme stručnog osposobljavanja.

Obrazloženje:
Osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa se osposobljavaju za zanimanje i struku koja je propisani uvjet za određena radna mjesta koja su ustrojena Pravilnikom o unutarnjem redu tijela, te se i u Ugovoru o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa određuju poslovi i naziv radnog mjesta za koje se osoba stručno osposobljava sukladno utvrđenom Programu stručnog osposobljavanja kojeg donosi pročelnik.
Osposobljavanje traje koliko traje vježbenički staž (12 mjeseci te se ne može skraćivati) te da bi osoba mogla pristupiti polaganju ispita za poslove određenog radnog mjesta mora imati najmanje deset mjeseci radnog iskustva na tim poslovima.
9. Može li biti primljena na stručno osposobljavanje osoba koja ima radno iskustvo te može li polagati državni stručni ispit?
Osoba, koja ima radno iskustvo u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci u trajanju kraćem od 12 mjeseci može se primiti na stručno osposobljavanje u trajanju vježbeničkog staža od 12 mjeseci, te može polagati državni stručni ispit.
 
Obrazloženje:
Sukladno članku 2. Zakona o poticanju zapošljavanja (NN, broj: 57/12 ,120/12 i 16/17) nezaposlena osoba je i osoba koja bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskome osiguranju, nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, te se korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
 
Sukladno članku 6. Zakona o poticanju zapošljavanja poslodavac može, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, s nezaposlenom osobom, korištenjem mjere aktivne politike u zapošljavanju prema posebnom propisu, sklopiti pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
 
Radno iskustvo te vježbenički/pripravnički staž propisan je posebnim propisima te se i mjera stručnog osposobljavanja provodi sukladno s posebnim propisima.
Sukladno odredbi članka 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, broj: 86/08 i 61/11) na osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa primjenjuju se odredbe toga Zakona, kojima se propisuju prava i obveze vježbenika.
 
Sukladno članku 85. navedenog Zakona vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž. Sukladno članku 86. Zakona vježbenički staž traje 12 mjeseci.
 
Sukladno odredbi članka 88. Zakona vježbenik pa tako i osoba na stručnom osposobljavanju može pristupiti polaganju državnoga stručnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanoga vježbeničkog staža i dužan je ispit položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staž.
 
Osoba koja ima radno iskustvo u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci u trajanju kraćem od 12 mjeseci može se primiti u službu na stručno osposobljavanje u trajanju vježbeničkog staža, međutim, osoba koja nije u upravnom tijelu provela zakonom propisani vježbenički staž u trajanju od 12 mjeseci sukladno članku 88. Zakona ne može polagati državni stručni ispit.