Sustav državne uprave

SADRŽAJ PREDMETA  
  1. Svrha sustava državne uprave
  2. Poslovi državne uprave
  3. Donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera
  4. Povjereni poslovi državne uprave
  5. Nadležnost za obavljanje poslova državne uprave
  6. Tijela državne uprave
  7. Službene osobe u tijelima državne uprave
  8. Unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave
  9. Unutarnje ustrojstvene jedinice tijela državne uprave
  10. Posebne ustrojstvene jedinice tijela državne uprave
  11. Područne jedinice tijela državne uprave
  12. Stručna, radna i savjetodavna tijela u tijelima državne uprave
  13. Način planiranja poslova, radno i uredovno vrijeme u tijelima državne uprave
  14. Sredstva državne uprave
  15. Uredi državne uprave u županijama
  16. Ustrojstvo i rad Vlade Republike Hrvatske
PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
1. Koja je svrha sustava državne uprave?
Svrha sustava državne uprave je zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova državne uprave.
2. Koje tijelo usmjerava i nadzire sustav državne uprave?
Sustav državne uprave usmjerava i nadzire Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).
3. Koji su poslovi državne uprave?
Poslovi državne uprave su:
  • provedba državne politike,
  • neposredna provedba zakona,
  • inspekcijski nadzor,
  • upravni nadzor te
  • drugi upravni i stručni poslovi.
Posao državne uprave je i svaki posao koji je zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje povjeren određenoj pravnoj osobi te određen kao posao koji se obavlja kao javna ovlast.
4. Koje poslove državne uprave obuhvaća provedba državne politike?
Provedba državne politike obuhvaća sljedeće poslove državne uprave:
  • izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade
  • izradu nacrta strateških i planskih dokumenata
  • praćenje učinkovitosti provedbe zakona, uredbi i drugih akata Vlade
  • zastupanje Republike Hrvatske u tijelima Europske unije i međunarodnih organizacija
  • europske poslove i ostvarivanje međunarodne suradnje sukladno posebnom zakonu.
5. Prema kojim se pravilima izrađuju nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade?
Nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju se prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor.
6. Koje poslove državne uprave obuhvaća neposredna provedba zakona?
Neposredna provedba zakona i drugih propisa te izravno primjenjivih propisa Europske unije obuhvaća sljedeće poslove državne uprave:
  • rješavanje u upravnim stvarima
  • vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija
  • izdavanje potvrda i drugih javnih isprava o činjenicama o kojima se vode propisani očevidnici i druge službene evidencije.
7. Kada se strankama omogućuje podnošenje zahtjeva putem jedinstvenog upravnog mjesta?
Pri obavljanju poslova neposredne provedbe zakona, ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi više od jednog upravnog ili drugog postupka, strankama će se omogućiti podnošenje zahtjeva putem jedinstvenog upravnog mjesta sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
8. Tko provodi inspekcijski nadzor?
Inspekcijski nadzor neposredno provode službene osobe ovlaštene sukladno posebnom zakonu (u daljnjem tekstu: inspektori).

Službeno svojstvo, identitet i ovlasti inspektora dokazuju se službenom iskaznicom ili službenom značkom inspektora.

Način vođenja očevidnika izdanih službenih iskaznica i službenih znački i obrasce iskaznica i znački inspektora propisuje čelnik nadležnog tijela državne uprave.
 
9. Što obuhvaća inspekcijski nadzor te koje pravo ima inspektor prilikom inspekcijskog nadzora?
Inspekcijski nadzor obuhvaća nadzorne postupke kojima se provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba radi utvrđivanja činjenica te poduzimanje propisanih mjera i radnji kako bi se utvrđeno stanje i poslovanje uskladilo sa zakonom i drugim propisima.

Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostore i spise, zgrade i druge građevine, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, saslušati pojedine osobe u upravnom postupku, zatražiti i pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektori su dužni pridržavati se odredbi propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka te odredbi posebnih propisa kojima se propisuje tajnost podataka.

Službena osoba nadziranog tijela odnosno odgovorna osoba u nadziranoj pravnoj osobi dužna je inspektora upozoriti na podatke klasificirane odgovarajućim stupnjem tajnosti.
10. Koje pravo i obvezu ima inspektor ako prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis?
Ako prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom:
  • narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku
  • podnijeti optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja
  • podnijeti kaznenu prijavu protiv počinitelja kaznenog djela
  • poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim zakonom ovlašten.
Inspektor je odgovoran ako propusti poduzeti mjere ili radnje koje ima pravo i obvezu poduzeti, ako prekorači propisane ovlasti te u drugim slučajevima propisanima zakonom.
11. Što sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu?
O izvršenom inspekcijskom nadzoru, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama inspektor sastavlja zapisnik.

Primjerak zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor dostavlja nadziranoj fizičkoj osobi ili službenoj osobi nadziranog tijela ili odgovornoj osobi u nadziranoj pravnoj osobi.
12. Koje tijelo osigurava pomoć inspektoru ako prilikom inspekcijskog nadzora dođe do fizičkog otpora inspektoru?
Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove inspektoru osigurava pomoć sukladno zakonu kojim se uređuju policijski poslovi i ovlasti ako prilikom inspekcijskog nadzora dođe do fizičkog otpora inspektoru ili drugog ometanja koje sprječava rad inspektora odnosno ako se pružanje fizičkog otpora ili drugo ometanje inspekcijskog nadzora osnovano očekuje.
13. Što obuhvaća upravni nadzor i što se nadzire u provedbi upravnog nadzora?
Upravni nadzor obuhvaća nadzorne postupke, mjere i radnje kojima se osigurava zakonitost i pravilnost u obavljanju poslova državne uprave.

Provedbom upravnog nadzora osobito se nadzire:
  • zakonitost općih akata
  • zakonitost i pravilnost rada te postupanja prema građanima i drugim strankama
  • osposobljenost službenih osoba za neposredno obavljanje poslova državne uprave.
14. Na koji način tijela državne uprave provode upravni nadzor?
Upravni nadzor provodi se po službenoj dužnosti sukladno zakonu kojim se uređuje odgovarajuće upravno područje.

Pri ocjeni potrebe za provedbom upravnog nadzora nadležna tijela mogu uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave.

Tijela državne uprave u granicama svog djelokruga nadziru obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.
15. Koje upute može tijelo državne uprave koje provodi nadzor davati nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama?
Tijelo državne uprave koje provodi upravni nadzor može nadziranim upravnim tijelima ili pravnim osobama davati opće i pojedinačne upute.

Upute daju se u pisanom obliku, a posebnim zakonom može se propisati i obveza njihove prethodne objave u »Narodnim novinama«, ako je to nužno za preuzimanje ili osiguravanje provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije u području regulacije i nadzora zakonom određenih tržišta javnih usluga.
16. Što je tijelo koje provodi upravni nadzor ovlašteno učiniti u postupku upravnog nadzora?
Ako utvrdi nezakonitosti ili nepravilnosti u sadržaju ili postupku donošenja općih akata, nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju prema građanima i drugim strankama ili nedostatnu osposobljenost službenih osoba, tijelo koje provodi upravni nadzor ovlašteno je:
  • zatražiti odgovarajuća izvješća i podatke te neposredno utvrditi činjenice i okolnosti važne za obavljanje poslova državne uprave koji su predmet nadzora
  • raspraviti utvrđeno stanje i uputom odrediti mjere koje se moraju poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i osiguranja zakonitog i pravilnog obavljanja poslova državne uprave koji su predmet nadzora.
Ako nadzirano upravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima u ostavljenom roku ne postupi po uputi iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, tijelo koje provodi upravni nadzor ovlašteno je:
  • obustaviti od izvršenja opći akt koji je predmet nadzora te uputiti zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske
  • predložiti pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti službenih osoba
  • neposredno obaviti poslove državne uprave koji su predmet nadzora.
17. Koji su drugi upravni i stručni poslovi tijela državne uprave?
Drugi upravni i stručni poslovi državne uprave obuhvaćaju:
  • prikupljanje podataka i izradu stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju u određenom upravnom području
  • provedbu mjera za unaprjeđenje utvrđenog stanja u određenom upravnom području
  • pružanje pravne i stručne pomoći
  • davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobama o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa
  • ostvarivanje stručne suradnje.
18. Kako će postupiti tijelo državne uprave kada zaprimi podnesak kojim se traži mišljenje o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa?
Odgovor na podnesak kojim se traži mišljenje o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa stvarno nadležno tijelo dostavlja podnositelju u roku od 30 dana od dana zaprimanja podneska.

Ako je podnesak zaprimilo nenadležno tijelo, on će se bez odgode ustupiti stvarno nadležnom tijelu uz obavijest podnositelju.

Ako zakonom nije drukčije propisano, ove se odredbe primjenjuju se i na predstavke, pritužbe i druge podneske koji upućuju na nezakonitost ili nepravilnost u obavljanju poslova državne uprave, uključujući i predstavke kojima državni službenici ukazuju na neučinkovitost u primjeni zakona i drugih propisa odnosno na neučinkovitost u radu tijela državne uprave.
19. Koje provedbene propise donose čelnici tijela državne i što se s njima uređuje?
Provedbeni propisi su pravilnici i naputci.

Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene.

Naputkom se detaljnije propisuje način rada u tijelima državne uprave te način obavljanja povjerenih poslova državne uprave.

Provedbene propise donose čelnici tijela državne uprave kada su na to izrijekom zakonom ovlašteni, u granicama dane ovlasti.

Provedbeni propis kojim se uređuje dio upravnog područja u djelokrugu drugog tijela državne uprave donosi se uz prethodnu suglasnost čelnika toga tijela.

Provedbeni propis kojim se preuzima ili osigurava provedba pravno obvezujućih akata Europske unije donosi se uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za europske poslove.
20. Gdje se objavljuju provedbeni propisi i kada stupaju na snagu?
Provedbeni propisi objavljuju se u »Narodnim novinama« te stupaju na snagu osmoga dana od dana objave.

Zbog osobito opravdanih razloga, provedbenim propisom može biti utvrđen drukčiji rok njegova stupanja na snagu, a najranije prvoga dana od dana objave.
21. Što čelnici tijela državne uprave uređuju naredbom?
U iznimnim slučajevima propisanima zakonom, naredbom se može privremeno narediti ili zabraniti određeno postupanje te utvrditi obvezna primjena drugih privremenih interventnih mjera koje su nužne radi trenutačne zaštite pravnog poretka te zaštite života, sigurnosti, zdravlja stanovništva ili imovine veće vrijednosti u određenom upravnom području.

Uvjeti za donošenje, trajanje i opseg privremenih interventnih mjera propisuju se zakonom.

Naredbe donose čelnici tijela državne uprave kada su na to izrijekom zakonom ovlašteni, u granicama dane ovlasti.

Ako se privremene interventne mjere odnose na dio upravnog područja u djelokrugu drugog tijela državne uprave, naredba se donosi uz prethodnu suglasnost čelnika toga tijela.
22. Gdje se objavljuju naredbe i kada stupaju na snagu?
Naredbe stupaju na snagu najranije danom donošenja te se uz odgovarajuće obrazloženje objavljuju u »Narodnim novinama« i putem drugih dostupnih sredstava javnog priopćavanja.
23. Tko obavlja nadzor zakonitosti postupka donošenja i sadržaja provedbenih propisa i naredbi?
Nadzor zakonitosti postupka donošenja i sadržaja provedbenih propisa i naredbi obavlja Vlada.

Pri ocjeni potrebe za pokretanjem nadzora mogu se uzeti u obzir podnesci koji upućuju na nezakonitosti u postupku donošenja ili u sadržaju provedbenih propisa i naredbi.

Za predlaganje mjera i radnji, pripremu akata te obavljanje drugih stručnih poslova u pojedinačnim nadzornim postupcima Vlada osniva povjerenstvo sukladno zakonu.
24. Što je Vlada ovlaštena učiniti ako utvrdi nezakonitosti u postupku donošenja ili sadržaju provedbenog propisa ili naredbe koje je donio čelnik tijela državne uprave?
Ako utvrdi nezakonitosti u postupku donošenja ili sadržaju provedbenog propisa ili naredbe koje je donio čelnik tijela državne uprave, Vlada je ovlaštena odlukom:
  • nadležnom čelniku naložiti donošenje odgovarajućih izmjena provedbenog propisa ili naredbe
  • staviti izvan snage naredbu ili pojedine njezine odredbe.
25. Što je Vlada ovlaštena učiniti ako utvrdi nezakonitosti u postupku donošenja ili sadržaju provedbenog propisa koji je donijelo zakonom ovlašteno tijelo pravne osobe s javnim ovlastima?
Ako utvrdi nezakonitosti u postupku donošenja ili sadržaju provedbenog propisa koji je donijelo zakonom ovlašteno tijelo pravne osobe s javnim ovlastima, Vlada je ovlaštena:
  • nadležnoj pravnoj osobi s javnim ovlastima predložiti donošenje odgovarajućih izmjena provedbenog propisa
  • podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti provedbenog propisa s Ustavom i zakonom.
26. Kome se mogu povjeriti poslovi državne uprave?
Pojedini poslovi državne uprave mogu se posebnim zakonom povjeriti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama.

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi.

Ako je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije, pravnim osobama s javnim ovlastima može se posebnim zakonom povjeriti provedba inspekcijskog nadzora u jednom ili više upravnih područja.

Tijela državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u drugom stupnju ako je rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju povjereno jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.
27. Kada se poslovi državne uprave povjeravaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima?
Poslovi državne uprave povjeravaju se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ako je to opravdano s obzirom na prirodu poslova i u osobitom interesu građana.

Poslovi državne uprave povjeravaju se pravnim osobama s javnim ovlastima ako:
  • je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije
  • se povjeravanjem određenih poslova državne uprave osigurava njihovo učinkovitije obavljanje uz dokazivo manje troškove ili
  • obavljanje određenih poslova državne uprave zahtijeva osobite tehničke ili stručne uvjete koje nije moguće osigurati u tijelima državne uprave bez znatnog povećanja troškova.
28. Tko odgovara za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave?
Za zakonito i pravilno obavljanje povjerenih poslova državne uprave odgovara izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima.
29. Na koji se način utvrđuju stvarna i mjesna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave?
Stvarna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave utvrđuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje.

Mjesna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave utvrđuje se u pravilu propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli odnosno o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave.
30. Tko odlučuje o sukobu nadležnosti između tijela državne prave?
O sukobu nadležnosti između tijela državne uprave odlučuje Vlada.
31. Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave?
Za obavljanje poslova državne uprave ustrojavaju se tijela državne uprave.

Pojedini poslovi državne uprave mogu se posebnim zakonom povjeriti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.
32. Koja su tijela državne uprave?
Tijela državne uprave su ministarstva i državne upravne organizacije.
33. Kada se ustrojavaju ministarstva?
Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u pravilu u više upravnih područja.
34. Kada se ustrojavaju državne upravne organizacije?
Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave i drugih poslova čije obavljanje zahtijeva osobitu samostalnost u radu ili primjenu posebnih uvjeta i načina rada ili je nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.
35. Na koji se način ustrojavaju državne upravne organizacije?
Državne upravne organizacije ustrojavaju se u pravilu kao:
  • središnji državni uredi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se obavljaju poslovi državne uprave od posebnog značenja za učinkovitiji rad Vlade
  • državne uprave, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju poslovi neposredne provedbe zakona
  • državni zavodi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju stručno-analitički poslovi koje je nužno obavljati u okviru državne uprave.
36. Tko su službene osobe u tijelima državne uprave?
Službene osobe u tijelima državne uprave su državni dužnosnici i državni službenici, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
37. Tko upravlja tijelima državne uprave?
Tijelima državne uprave upravljaju državni dužnosnici.

Državni dužnosnici u tijelima državne uprave su ministar, državni tajnik, državni tajnik središnjeg državnog ureda, glavni ravnatelj, glavni državni inspektor te druge osobe sukladno posebnom zakonu.

Državne dužnosnike koji upravljaju državnim upravnim organizacijama i državne tajnike imenuje i razrješuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.
38. Tko su čelnici tijela državne uprave?
Čelnik ministarstva je ministar.

Čelnik državne upravne organizacije je:
  • državni tajnik središnjeg državnog ureda, za središnje državne urede
  • glavni ravnatelj, za državne uprave, državne zavode i državna ravnateljstva
  • glavni državni inspektor, za državne inspektorate.
Čelnik državne upravne organizacije za svoj rad odgovara Vladi.
39. Koje su nadležnosti čelnika tijela državne uprave?
Čelnik tijela državne uprave predstavlja, upravlja i rukovodi tijelom državne uprave, brine se o zakonitom i pravilnom izvršavanju propisa iz njegova djelokruga te obavlja i druge poslove prema posebnom zakonu.

Čelnik tijela državne uprave također je dužan:
  • provoditi utvrđenu politiku Vlade
  • donositi provedbene propise i naredbe kad je za to izrijekom zakonom ovlašten.
40. Koje su nadležnosti državnog tajnika ministarstva?
Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koji provode utvrđenu politiku Vlade u jednom ili više upravnih područja, sukladno ovlaštenju i nalozima ministra.

Ministar odlukom određuje državnog tajnika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.

Državni tajnik za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

Ako ministru prestane dužnost prije isteka mandata, predsjednik Vlade određuje državnog tajnika koji upravlja ministarstvom do stupanja na dužnost novoga ministra.
41. Tko obavlja poslove državne uprave i pomoćno tehničke poslove u tijelima državne uprave?
Poslove državne uprave u tijelima državne uprave i poslove rukovođenja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave neposredno obavljaju državni službenici.

Pomoćne i tehničke poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici.
42. Tko obavlja poslove podrške ministru u provedbi utvrđene politike Vlade?
Poslove podrške ministru u provedbi utvrđene politike Vlade mogu na određeno vrijeme, a najdulje za vrijeme trajanja mandata ministra, obavljati druge osobe koje na temelju oglasa imenuje ministar odlukom. Poslovi podrške ministru odnose se na savjetovanje, pripremne radnje u vezi sa strateškim planiranjem, suradnju s medijima te pružanje pomoći za obavljanje navedenih poslova.

Te osobe nisu državni službenici i ne obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela.
 
43. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima državne uprave?
Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u tijelima državne uprave razmjerno njihovu udjelu u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske.
44. Kojim se propisom uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave i tko ga donosi?
Načela za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave, vrste, uvjete za ustrojavanje i način upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama te opća pravila o načinu planiranja poslova i rasporedu radnog i uredovnog vremena uređuje Vlada uredbom.

Uredsko poslovanje Vlada također uređuje uredbom.

Uredbom Vlade uređuju se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja i okvirni broj državnih službenika i namještenika u pojedinim ustrojstvenim jedinicama, način planiranja poslova, radno i uredovno vrijeme, uredovni dani i druga pitanja od osobite važnosti za rad tijela državne uprave uređuje Vlada uredbom.
45. Što se utvrđuje pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne uprave i tko ga donosi?
Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja važna za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade.

Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela državne uprave.
46. Na koji način tijela državne uprave surađuju međusobno te s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima?
Tijela državne uprave dužna su u granicama svog djelokruga međusobno surađivati te pružati pravnu i stručnu pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima u obavljanju povjerenih poslova državne uprave.

Suradnja te pružanje pravne i stručne pomoći mogu se odbiti samo u zakonom propisanim slučajevima.
47. Koja su načela unutarnjeg ustrojstva i planiranja poslova tijela državne uprave?
Unutarnje ustrojstvo pojedinih tijela državne uprave, nazivi, djelokrug i način upravljanja njihovim ustrojstvenim jedinicama i okvirni broj državnih službenika i namještenika utvrđuje se prema vrsti, srodnosti, opsegu i međusobnoj povezanosti poslova državne uprave koji se u tim tijelima državne uprave obavljaju.

Poslovi državne uprave i drugi poslovi koje obavljaju pojedina tijela državne uprave te raspored njihovog radnog i uredovnog vremena planiraju se na način koji građanima i drugim strankama omogućuje jednostavno i djelotvorno ostvarivanje Ustavom i zakonom zajamčenih prava i zakonom zaštićenih interesa te ispunjavanje zakonom propisanih dužnosti.
48. Što podrazumijeva javnost rada tijela državne uprave?
Rad tijela državne uprave je javan, a javnost se može isključiti samo iznimno, u slučajevima propisanima zakonom ili pravnom stečevinom Europske unije.

Osim podataka čija je objava propisana zakonom, tijela državne uprave su na svojim mrežnim stranicama dužna objaviti:
  • podatke o radnom i uredovnom vremenu te o uredovnim danima, ako su određeni
  • podatke o unutarnjem ustrojstvu i djelokrugu pojedinih unutarnjih ustrojstvenih jedinica
  • kontakt podatke državnih dužnosnika
  • kontakt podatke službenih osoba koje rukovode unutarnjim ustrojstvenim jedinicama.
49. Koje se upravne organizacije ustrojavaju u sastavu ministarstva i koji je uvjet za njihovo ustrojavanje?
Upravne organizacije u sastavu ministarstava ustrojavaju se u pravilu kao:
  • uprave, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavlja provedba državne politike, neposredna provedba zakona i upravni nadzor, s određenim stupnjem samostalnosti u radu, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva sektora u njihovom sastavu
  • zavodi, za jedno ili više upravnih područja u kojima se pretežito obavljaju stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju viši stupanj samostalnosti te posebne uvjete i načine rada unutar ministarstva, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva sektora u njihovom sastavu
  • inspektorati, za inspekcijski nadzor u jednom ili više upravnih područja, s višim stupnjem samostalnosti u radu, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva sektora u njihovom sastavu.
U sastavu ministarstva ustrojavaju se najmanje dvije upravne organizacije.

Posebnim zakonom mogu se u sastavu ministarstva ustrojiti ravnateljstva, uredi i druge upravne organizacije s posebnim ustrojstvom, načinom rada i stupnjem samostalnosti, radi obavljanja poslova zaštite pravnog poretka, života i opće sigurnosti i drugih poslova od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku ili poslova državne uprave i drugih poslova čije je obavljanje nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.
50. Tko rukovodi radom upravnih organizacija u sastavu ministarstva?
Radom upravnih organizacija u sastavu ministarstava rukovode državni službenici, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Upravnom organizacijom u sastavu ministarstva rukovodi:
  • ravnatelj, za uprave, zavode, ravnateljstva i urede
  • glavni inspektor, za inspektorate.
Rukovodeće državne službenike koji rukovode upravnim organizacijama u sastavu ministarstava imenuje i razrješuje Vlada prema propisima o državnim službenicima, a za svoj rad odgovaraju nadležnom državnom tajniku, ministru i Vladi.
51. Koji su poslovi rukovoditelja upravne organizacije u sastavu ministarstva?
Rukovoditelj upravne organizacije u sastavu ministarstva:
  • raspoređuje poslove te usklađuje i nadzire rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica
  • daje naloge i upute podređenim službenicima te predlaže njihov raspored
  • predlaže plan rada upravne organizacije
  • izvješćuje nadležnog državnog tajnika i ministra o stanju izvršavanja poslova
  • supotpisuje nacrte akata iz djelokruga upravne organizacije
  • neposredno obavlja najsloženije poslove iz djelokruga upravne organizacije
  • obavlja i druge poslove po ovlaštenju i nalogu ministra.
52. Tko zamjenjuje čelnika državne upravne organizacije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i koji su njegovi poslovi?
Radom državne upravne organizacije rukovodi čelnik državne upravne organizacije.

Čelnik državne upravne organizacije ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti te:
  • usklađuje i nadzire rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica              
  • daje naloge i upute podređenim službenicima te predlaže njihov raspored         
  • predlaže plan rada državne upravne organizacije
  • izvješćuje čelnika državne upravne organizacije o stanju izvršavanja poslova
  • neposredno obavlja najsloženije poslove iz djelokruga državne upravne organizacije
  • obavlja i druge poslove po ovlaštenju i nalogu čelnika.
Zamjenika čelnika državne upravne organizacije imenuje i razrješuje Vlada prema propisima o državnim službenicima.
Zamjenik za svoj rad odgovara čelniku državne upravne organizacije i Vladi.
53. Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice upravnih organizacija u sastavu ministarstava i državnih upravnih organizacija te koji su uvjeti za njihovo ustrojavanje?
Unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje međusobno povezanih poslova iz djelokruga upravnih organizacija u sastavu ministarstava te državnih upravnih organizacija ustrojavaju se kao:
  • sektori, za obavljanje poslova većeg opsega i složenosti, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije službe u njihovom sastavu
  • službe, za obavljanje poslova manjeg opsega i veće složenosti iz djelokruga sektora, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njihovom sastavu
  • odjeli, za obavljanje poslova manjeg opsega iz djelokruga službe, s najmanje pet izvršitelja, uključujući voditelja.
U sastavu ministarstva može se ustrojiti samostalni sektor, za obavljanje poslova većeg opsega i složenosti u jednom upravnom području ili za obavljanje istovrsnih poslova u više upravnih područja, ako obavljanje tih poslova zahtjeva određeni stupanj samostalnosti u radu i ako ne postoje uvjeti za ustrojavanje odgovarajuće upravne organizacije.
 
U sastavu državne upravne organizacije ustrojavaju se najmanje dva sektora za obavljanje poslova državne uprave iz njezinog djelokruga.
U sastavu državne upravne organizacije može se ustrojiti samostalna služba, za obavljanje poslova veće složenosti u jednom upravnom području ili za obavljanje istovrsnih poslova u više upravnih područja, ako obavljanje tih poslova zahtjeva određeni stupanj samostalnosti u radu i ako ne postoje uvjeti za ustrojavanje sektora.
Služba, odnosno samostalna služba, može se ustrojiti bez odjela u njezinom sastavu samo ako je u takvoj službi predviđeno najmanje sedam izvršitelja, uključujući voditelja.
54. Kada se unutarnje ustrojstvene jedinice određuju kao središnji uredi?
Unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu upravne organizacije u čijem su sastavu ustrojeni područni uredi određuju se kao središnji ured odnosne upravne organizacije.

Unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu državne upravne organizacije u čijem su sastavu ustrojeni područni uredi određuju se kao središnji ured odnosne državne upravne organizacije.
55. Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice niže razine i kada se ustrojavaju?
Za obavljanje poslova državne uprave manje složenosti te za obavljanje općih, tehničkih i pomoćnih poslova u tijelima državne uprave mogu se ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice niže razine i to:
  • odsjeci 
  • pododsjeci.
56. Tko rukovodi unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, koji su njegovi poslovi te kome odgovara za svoj rad?
Unutarnjim ustrojstvenim jedinicama rukovodi:
 
  • načelnik za sektore i samostalne sektore
  • voditelj za službe, samostalne službe, odjele, odsjeke i pododsjeke.
 
Rukovoditelj unutarnjih ustrojstvenih jedinica:
  • usklađuje i nadzire rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica niže razine, ako su ustrojene              
  • daje naloge i upute podređenim službenicima i namještenicima te predlaže njihov raspored
  • predlaže plan rada unutarnje ustrojstvene sjednice
  • izvješćuje nadređenog službenika o stanju izvršavanja poslova  
  • supotpisuje nacrte akata iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice
  • neposredno obavlja najsloženije poslove iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice
  • obavlja i druge poslove po nalogu nadređenih službenika te po nalogu i ovlaštenju čelnika.
 
Rukovoditelj unutarnjih ustrojstvenih jedinica za svoj rad odgovara:
  • ministru, nadležnom državnom tajniku te rukovoditeljima upravne organizacije i unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem sastavu je raspoređen, ako se radi o unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici ministarstva, odnosno
  • čelniku državne upravne organizacije, njegovom zamjeniku i rukovoditeljima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem sastavu je raspoređen, ako se radi o unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici državne upravne organizacije.
57. Koji su posebne ustrojstvene jedinice i gdje se ustrojavaju?
Posebne ustrojstvene jedinice su:
  • glavno tajništvo
  • kabinet čelnika tijela državne uprave
  • samostalna ustrojstvena jedinica za unutarnju reviziju
  • samostalna ustrojstvena jedinica za drugostupanjski postupak
  • ured rukovoditelja upravne organizacije u sastavu ministarstva.
Posebne ustrojstvene jedinice ustrojavaju se isključivo u sjedištu tijela državne uprave.
58. Za koje se poslove ustrojava glavno tajništvo, tko rukovodi glavnim tajništvom i koje su mu nadležnosti?
Glavno tajništvo ustrojava se za obavljanje pravnih, organizacijskih, financijsko-planskih i računovodstvenih poslova, poslova planiranja, razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima te općih, pomoćnih i tehničkih poslova većeg opsega.

Glavni tajnik tijela državne uprave rukovodi radom glavnog tajništva te, uz druge poslove koje obavlja po ovlaštenju i nalogu čelnika tijela državne uprave, u pravilu odgovara i za upravljanje ljudskim potencijalima, uredno i pravilno korištenje imovine i sredstava za rad te tehničku usklađenost u radu ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave.

Glavnog tajnika tijela državne uprave imenuje i razrješuje Vlada prema propisima o državnim službenicima.
59. Za koje se poslove ustrojava kabinet čelnika tijela državne uprave te tko njime rukovodi?
Kabinet čelnika tijela državne uprave (kabinet ministra, kabinet državnog tajnika, odnosno kabinet glavnog ravnatelja) ustrojava se za obavljanje poslova stručne i administrativne podrške čelniku tijela državne uprave te za obavljanje poslova koji se odnose na protokol, odnose s javnošću, ostvarivanje prava na pristup informacijama, zaprimanje predstavki i pritužbi iz djelokruga tijela državne uprave te drugih stručnih i administrativnih poslova prema uredbi o unutarnjem ustrojstvu.

Kabinetom iz stavka 1. ovog članka rukovodi tajnik kabineta, koji za svoj rad odgovara:
  • ministru i nadležnom državnom tajniku, ako se radi o kabinetu ministra, odnosno
  • čelniku državne upravne organizacije i njegovom zamjeniku, ako se radi o kabinetu čelnika državne upravne organizacije.
60. Za koje se poslove ustrojava samostalna ustrojstvena jedinica za unutarnju reviziju?
Samostalna ustrojstvena jedinica za unutarnju reviziju ustrojava se isključivo za obavljanje poslova unutarnje revizije sukladno propisima kojima se uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru, s većim stupnjem samostalnosti u radu.
61. Za koje se poslove ustrojava samostalna ustrojstvena jedinca za drugostupanjski postupak?
Samostalna ustrojstvena jedinca za drugostupanjski postupak ustrojava se za rješavanje u upravnim stvarima u drugom stupanju u jednom ili više upravnih područja kad je to propisano zakonom ili ako je to opravdano zbog većeg opsega poslova neposredne provedbe zakona koji su u prvom stupnju povjereni jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima, s većim stupnjem samostalnosti u radu.
62. Za koje se poslove ustrojava ured rukovoditelja upravne organizacije u sastavu ministarstva?
Ured rukovoditelja upravne organizacije u sastavu ministarstva (ured ravnatelja, odnosno ured glavnog inspektora) ustrojava se za obavljanje poslova stručne i administrativne podrške rukovoditelju upravne organizacije te za obavljanje poslova koji se odnose na protokol, odnose s javnošću, ostvarivanje prava na pristup informacijama i zaprimanje predstavki i pritužbi iz djelokruga upravne organizacije te druge stručne i administrativne poslove prema uredbi o unutarnjem ustrojstvu.
63. Koje se jedinice mogu ustrojiti za obavljanje poslova neposredne provedbe zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te druge upravne i stručne poslove izvan sjedišta tijela državne uprave?
Za obavljanje poslova neposredne provedbe zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te druge upravne i stručne poslove izvan sjedišta tijela državne uprave mogu se ustrojiti područne jedinice kao:
  • područni uredi, za područje jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave
  • ispostave, za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.
Ako se radi o poslovima neposredne provedbe zakona ili provedbe inspekcijskog nadzora većeg opsega koje u prvom stupnju obavljaju područne jedinice iz stavka 2. ovoga članka, posebnim zakonom mogu se u sjedištu tijela državne uprave ustrojiti unutarnje ustrojstvene jedinice za drugostupanjski postupak.
64. Koji je uvjet za ustrojavanje područnih ureda, i što ako ne postoje uvjeti za njihovo ustrojavanje?
Područni uredi ustrojavaju se ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije službe u njihovom sjedištu.

Ako ne postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije službe u njihovom sjedištu, područni uredi mogu se ustrojiti i kao:
  • područne službe, ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njihovom sjedištu
  • područni odjeli, s najmanje pet izvršitelja, uključujući voditelja.
Ako ne postoje uvjeti za ustrojavanje područnih ureda (područnih službi i područnih odjela), za obavljanje poslova izvan sjedišta tijela državne uprave na području jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu se odrediti samostalni izvršitelji.
65. Kako se određuje sjedište područnih jedinica?
Sjedište područnog ureda određuje se u pravilu u sjedištu jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno, u sjedištu jedne od jedinica područne (regionalne) samouprave za čije područje se područni ured ustrojava.

Sjedište ispostave određuje se u pravilu u jedinici lokalne samouprave, odnosno u jednoj od jedinica lokalne samouprave za čije područje se ispostava ustrojava.
66. Tko rukovodi područnom jedinicom?
Područnom jedinicom rukovodi:
  • pročelnik, za područne urede
  • voditelj, za područne urede koji su ustrojeni kao područne službe ili kao područni odjeli
  • voditelj ispostave, za ispostave.
67. Kome rukovoditelji područnih jedinica odgovaraju za svoj rad?
Rukovoditelj područnog ureda za svoj rad odgovara:
  • ministru, nadležnom državnom tajniku te rukovoditelju upravne organizacije u čijem je sastavu područni ured ustrojen, ako se radi o područnom uredu ministarstva, odnosno
  • čelniku državne upravne organizacije i njegovom zamjeniku, ako se radi o područnom uredu državne upravne organizacije.
Voditelj ispostave za svoj rad odgovara:
  • ministru, nadležnom državnom tajniku, rukovoditelju upravne organizacije i rukovoditelju područnog ureda na čijem je području ispostava ustrojena, ako se radi o ispostavi područnog ureda ministarstva, odnosno
  • čelniku državne upravne organizacije, njegovom zamjeniku i rukovoditelju područnog ureda na čijem je području ispostava ustrojena, ako se radi o ispostavi područnog ureda državne upravne organizacije.
68. Koje se tijelo osniva u tijelima državne uprave kao stručno i savjetodavno tijelo čelnika tijela državne uprave?
U tijelima državne uprave osniva se kolegij čelnika tijela državne uprave (kolegij ministra, kolegij državnog tajnika i kolegij glavnog ravnatelja) kao stalno stručno i savjetodavno tijelo.

Sastav i način rada kolegija utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu.
69. Koje se savjetodavna i radna tijela osnivaju u tijelima državne uprave za pojedina značajna pitanja iz djelokruga tijela?
U tijelima državne uprave mogu se osnovati povremena savjetodavna i radna tijela (radne skupine, savjetodavna ili stručna povjerenstva) za izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi i prijedloga drugih akata Vlade, izradu nacrta akata strateškog planiranja te za prikupljanje podataka i izradu stručnih podloga, analiza i izvješća o stanju u određenom upravnom području te davanje prijedloga i mišljenja o pitanjima iz djelokruga tijela državne uprave.

Savjetodavna i radna tijela osniva čelnik tijela državne uprave odlukom.
70. Kojim se aktom planiraju poslovi tijela državne uprave, što sadrži te tko ga i kada donosi?
U tijelima državne uprave utvrđuje se godišnji plan rada.

Godišnji plan rada obavezno sadrži:
  • opći prikaz poslova državne uprave i drugih poslova planiranih u određenoj godini
  • podatke o planiranim ciljevima, vezanima uz opće i posebne ciljeve sadržane u strateškim planovima za trogodišnje razdoblje koji se izrađuju sukladno proračunskim propisima.
Godišnji plan rada donosi čelnik tijela državne uprave, najkasnije do kraja tekuće godine za iduću godinu.
71. Kako je određeno radno vrijeme u tijelima državne uprave?
Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pravilu na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme traje osam sati, a raspoređuje se u pravilu između 7.30 i 16.30 sati.

Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a ne može se odrediti na početku niti na kraju radnog vremena.

Pobliži raspored tjednog i dnevnog radnog vremena te dnevni odmor određuju se pravilnikom o unutarnjem redu.
72. Kako je određeno uredovno vrijeme u tijelima državne uprave?
Uredovno vrijeme za rad sa strankama raspoređuje se na način koji strankama omogućuje pristup tijelima državne uprave svakog radnog dana, tijekom redovitog radnog vremena.

Uredovno vrijeme unutarnjih ustrojstvenih jedinica koje neposredno rade sa strankama pobliže se uređuje pravilnikom o unutarnjem redu.
73. Što su uredovni dani?
Za obavljanje određenih poslova državne uprave u mjestima izvan sjedišta tijela državne uprave odnosno izvan sjedišta njihovih područnih jedinica mogu se odrediti uredovni dani.

Poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme uredovnih dana određuje čelnik tijela državne uprave odlukom.

Odluka o uredovnim danima objavljuje se na mrežnim stranicama tijela državne uprave.
74. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela državne uprave?
Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu.

Sredstva za obavljanje povjerenih poslova državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu, ako zakonom nije drukčije propisano.
75. Na koji su način tijela državne uprave dužna upravljati sredstvima za rad?
Tijela državne uprave dužna su sredstvima osiguranim u državnom proračunu upravljati u skladu s odredbama propisa iz područja proračuna i drugih posebnih propisa kojima se uređuju proračunski procesi.
76. Na koji način tijelo državne uprave može zajednički koristiti stvari i opremu s drugim tijelom državne uprave te s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno pravnom osobom s javnim ovlastima?
Tijelo državne uprave može određene stvari i opremu koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno pravnom osobom s javnim ovlastima.

Zajedničko korištenje stvari i opreme uređuje se sporazumom između tijela državne uprave odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Vlada može odlukom odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari i opreme od strane dvaju ili više tijela državne uprave.


UREDI DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA

Napomena: Sukladno članku 67. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19), Uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 150/11., 12/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16. i 104/16.) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama. Županije, razmjerno povjerenim poslovima, preuzimaju državne službenike, uključujući predstojnike, namještenike, pismohranu i drugu dokumentaciju te opremu i sredstva za rad mjesno nadležnih ureda državne uprave. Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (»Narodne novine«, br. 84/18.) ostaje na snazi do stupanja na snagu navedenih posebnih zakona.
77. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave?
Za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) samouprave ustrojava se ured državne uprave.
Unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave uređuje se uredbom Vlade.

Ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima za koja je ustrojen, a osobito:
  • neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu
  • rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadležnost središnjim tijelima državne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave
  • provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor
  • prati stanje u svom djelokrugu te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja u pojedinim upravnim područjima.
78. Koje su nadležnosti predstojnika ureda državne uprave ?
Radom ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave upravlja predstojnik. Predstojnik ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave je čelnik tog ureda.

Za obavljanje poslova u uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i čelniku središnjeg tijela državne uprave nadležnom za odgovarajuće upravno područje.

Predstojnika ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave imenuje Vlada na temelju javnog natječaja kojeg provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
79. Može li predstojnik ureda državne uprave imati zamjenika?
Predstojnik ureda državne uprave može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenog javnog natječaja.

Zamjenik predstojnika ureda državne uprave zamjenjuje predstojnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik.
80. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredima državne uprave u županijama (u sjedištu i izvan sjedišta)?
U uredu državne uprave mogu se ustrojiti sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: službe, odjeli i odsjeci.

Služba se ustrojava u sjedištu ureda državne uprave, kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Radom službe upravlja voditelj službe koji je za svoj rad i rad službe odgovoran predstojniku ureda državne uprave.

U okviru službe mogu se ustrojiti odjeli za pojedino upravno područje manjeg opsega ili za određenu vrstu međusobno povezanih poslova državne uprave, te općih, pomoćno-tehničkih poslova čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Radom odjela upravlja voditelj odjela.

Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda državne uprave.

Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave.
81. Tko čini Vladu Republike Hrvatske?
Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri (u daljnjem tekstu: članovi Vlade).

Ukoliko Vlada ima više potpredsjednika, predsjednik Vlade može odrediti prvog potpredsjednika.

Predsjednik Vlade i članovi Vlade moraju biti hrvatski državljani.

Predsjednik Vlade i članovi Vlade su državni dužnosnici.
82. Kada stupaju na dužnost predsjednik i članovi Vlade?
Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
83. Kome podnose ostavku članovi Vlade Republike Hrvatske?
Predsjednik Vlade i članovi Vlade mogu podnijeti ostavku.

Predsjednik Vlade podnosi ostavku Hrvatskom saboru. Kad predsjednik Vlade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi članovi Vlade. Ako Hrvatski sabor prihvati ostavku predsjednika Vlade, Vlada će obavljati tehničke poslove do imenovanja nove Vlade.

Član Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade.
84. Koja su osnovna zaduženja Vlade?
Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

U obavljanju izvršne vlasti Vlada određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlaže i donosi strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za uređenje odnosa iz područja svoje nadležnosti.

Vlada predlaže Hrvatskom saboru zakone i druge akte te državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona te za preuzimanje i provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije, vodi vanjsku i unutarnju politiku te europske poslove, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi te obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.
85. Koje su ovlasti predsjednika i potpredsjednika Vlade?
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ona donosi.

Potpredsjednici Vlade usklađuju rad ministarstava i brinu o provedbi programa Vlade u područjima za koja su zaduženi na sjednicama Vlade.
86. Tko čini uži kabinet Vlade, koje poslove uži kabinet Vlade obavlja i tko njime predsjedava?
Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.

Uži kabinet Vlade predlaže provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade u obavljanju povjerenih im zadaća.

Sjednicama Užeg kabineta Vlade predsjedava predsjednik Vlade, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti predsjedava potpredsjednik Vlade kojeg odredi predsjednik Vlade.

Na sjednicu Užeg kabineta Vlade mogu se pozvati i ostali članovi Vlade, kao i druge osobe koje odredi predsjednik Vlade.

Iznimno u slučaju kad se Vlada ne može sastati u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te velikih prirodnih nepogoda, Uži kabinet Vlade odlučuje o pitanjima iz djelokruga Vlade.

Odluke Užeg kabineta Vlade potvrđuju se na prvoj sljedećoj sjednici Vlade.
87. Na koji način Vlada donosi odluke?
Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade.

Sjednice Vlade su javne. Vlada može odlučiti da će se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda sjednice održati bez nazočnosti javnosti.

Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade, a u slučaju da su glasovi podijeljeni odlučuje glas predsjednika Vlade.
88. Kada Vlada Republike Hrvatske odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova Vlade?
Vlada odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova Vlade kad nadležnim državnim tijelima predlaže:
  • promjenu Ustava Republike Hrvatske
  • udruživanje ili razdruživanje s drugim državama
  • promjenu granica Republike Hrvatske
  • raspuštanje Hrvatskoga sabora
  • raspisivanje državnog referenduma.
89. Koje poslove obavlja Ured predsjednika Vlade i tko njime upravlja?

U Vladi se ustrojava Ured predsjednika Vlade. Ured predsjednika Vlade obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe predsjednika Vlade po njegovom nalogu.

Radom Ureda predsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima položaj zamjenika ministra i državni je dužnosnik.

Ured predsjednika Vlade usklađuje rad ureda Vlade te savjeta predsjednika Vlade.

U upravljanju Uredom predsjednika Vlade, predstojnik Ureda predsjednika Vlade ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave.

Unutarnje ustrojstvo i način rada Ureda predsjednika Vlade propisuje se uredbom Vlade.

Predstojnik Ureda ima zamjenika kojeg imenuje i razrješava Vlada na prijedlog predsjednika Vlade.

Zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade je državni dužnosnik.

90. Koje poslove obavlja Glavno tajništvo i tko njime upravlja?
U Vladi se ustrojava Glavno tajništvo.

Glavno tajništvo obavlja stručne, analitičke, upravno-pravne, administrativne, opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove za potrebe Vlade, te potpredsjednika i članova Vlade. Za Ured predsjednika Vlade, Glavno tajništvo obavlja opće, tehničke, pomoćne i informatičke poslove.

Glavnim tajništvom upravlja glavni tajnik, kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara predsjedniku Vlade i Vladi.

Glavni tajnik Vlade ima položaj zamjenika ministra i državni je dužnosnik.

Glavni tajnik Vlade usklađuje rad stručnih službi Vlade, sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) i uredbama o ustrojavanju službi Vlade te pomaže predsjedniku Vlade u pripremanju sjednica i drugim poslovima Vlade.

U upravljanju Glavnim tajništvom glavni tajnik Vlade ima prava i ovlasti čelnika tijela državne uprave.

Unutarnje ustrojstvo i način rada Glavnog tajništva propisuje se uredbom Vlade.

Glavni tajnik Vlade ima zamjenika. Zamjenika imenuje i razrješuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade.

Zamjenik glavnog tajnika Vlade je državni dužnosnik.
91. Tko obavlja poslove za potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva?
Za potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva ustrojava se Ured potpredsjednika Vlade.

Ured potpredsjednika Vlade obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe potpredsjednika Vlade te druge poslove po nalogu potpredsjednika Vlade.

Radom Ureda potpredsjednika Vlade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje Vlada na prijedlog potpredsjednika Vlade, a koji za svoj rad odgovara potpredsjedniku Vlade.

Predstojnik Ureda potpredsjednika Vlade, rukovodeći je državni službenik.
92. Za koje se poslove mogu imenovati posebni savjetnici?
Radi utvrđivanja stanja, izrade strateških razvojnih planova i analiza, pripreme prijedloga i usklađivanja provedbe pojedinih projekata iz programa Vlade te za pojedina pitanja stalne ili povremene prirode od značaja za obavljanje dužnosti predsjednika Vlade, predsjednik Vlade može imenovati posebne savjetnike ili osnivati savjete i imenovati članove savjeta.

Posebni savjetnici i savjeti mogu se imenovati na cijelo vrijeme trajanja mandata predsjednika Vlade ili na određeno vrijeme dok priroda posla to zahtijeva.

Za posebnoga savjetnika može se imenovati i osoba koja nije u stalnom radnom odnosu u Vladi, a rješenjem o imenovanju može joj se odrediti naknada za rad.

Na imenovanja i razrješenja posebnih savjetnika ne primjenjuju se odredbe propisa o zapošljavanju državnih službenika.

Pojedini član Vlade može, uz suglasnost predsjednika Vlade, imenovati posebnoga savjetnika uz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o Vladi.
93. Može li Vlada Republike Hrvatske osnivati radna tijela, koja te za koje poslove?
Vlada može osnivati stalna i povremena radna tijela za davanje prijedloga, mišljenja, odnosno stručnih obrazloženja o pitanjima iz svoga djelokruga.

Sjednicama stalnoga radnog tijela Vlade, u pravilu, predsjedava jedan od potpredsjednika Vlade.

Stalna radna tijela Vlada osniva Poslovnikom, a povremena odlukom kojom se utvrđuje njihova zadaća i sastav.

Poslovnikom se detaljnije propisuju nadležnost i način rada radnih tijela Vlade.
94. Koja su stalna radna tijela Vlade Republike Hrvatske?
Stalna radna tijela Vlade jesu:

1. Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava
2. Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje
3. Koordinacija za gospodarstvo i strukturne reforme
4. Koordinacija za sektorske politike
5. Koordinacija za upravljanje državnom imovinom
6. Kadrovska komisija
7. Administrativna komisija.
95. Koje stručne službe može osnivati Vlada?
Vlada uredbom osniva urede, agencije, direkcije i druge stručne službe radi obavljanja poslova iz svojeg djelokruga i određuje njihov ustroj. Uredom, agencijom, direkcijom, odnosno drugom službom Vlade upravlja ravnatelj, kojeg imenuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade, po prethodno provedenom javnom natječaju.
96. Koje stručne službe – urede Vlada osniva uredbom?
Za obavljanje stručnih poslova, Vlada osniva:
  • Ured za zakonodavstvo
  • Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
  • Ured za ravnopravnost spolova
  • Ured za udruge
  • Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske
  • Ured za protokol.
97. Može li Vlada Republike Hrvatske osnivati povjerenstva te kojim aktom?
Za odlučivanje o upravnim stvarima iz svoje nadležnosti i radi predlaganja odluka, Vlada može osnivati povjerenstva.

O osnivanju povjerenstva i imenovanju predsjednika i članova povjerenstva Vlada donosi odluku.
98. Koje akte donosi Vlada?
Vlada donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom.

Vlada donosi Poslovnik kojim, uređuje ustrojstvo, način rada, odlučivanje Vlade i vrste akata koje donosi Vlada.

Vlada donosi odluke, rješenja i zaključke o pitanjima koja se ne uređuju uredbama.

Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.

Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade.
99. Što moraju sadržavati sukladno poslovniku Vlade, prijedlozi propisa i drugih akata koje donosi Vlada te nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru?
Prijedlozi uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada dostavljaju se u obliku pravnih odredbi, a prijedlozi drugih akata (strategije, deklaracije, izvješća, rezolucije i sl.) moraju sadržavati prikaz svih pitanja potrebnih za raspravu i odlučivanje o njima, kao i prijedlog zaključka ili drugog akta čije se donošenje predlaže Vladi.

Uz prijedloge akata, predlagatelj je dužan dostaviti i kratak sažetak njihovog sadržaja.

Nacrti prijedloga zakona i drugih propisa te akata koje Vlada predlaže za donošenje Hrvatskome saboru moraju sadržavati sve dijelove propisane Poslovnikom Hrvatskoga sabora.

Uz nacrte prijedloga zakona i drugih propisa, kao i prijedloga drugih akata Vlade moraju biti priložena mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju ovim prijedlozima. Isto vrijedi i za izvješća, informacije i slične materijale, ako sadrže prijedloge zaključaka kojima se određuju obveze tijelima državne uprave ili stvaraju financijske obveze.

Središnja tijela državne uprave dužna su, u pravilu, u pripremi prijedloga i mišljenja za Vladu uputiti ih na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja su predmet tih prijedloga i mišljenja.

Predlagatelj materijala dužan je Vladi dostaviti materijal usklađen sa svim pribavljenim primjedbama za koje je ocijenio da ih može prihvatiti. Uz osnovni materijal dužan je pribaviti mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te drugih središnjih tijela državne uprave u čiji djelokrug ulaze pitanja koja se uređuju tim materijalima. Uz to, dužan je, za primjedbe koje nije prihvatio, dostaviti pisano očitovanje o razlozima za to.

Prijedloge, odnosno mišljenja, koja središnja tijela državne uprave dostavljaju Vladi, potpisuje ministar ili zamjenik ministra, predstojnik državnog ureda ili njegov zamjenik odnosno ravnatelj državne upravne organizacije ili njegov zamjenik.

Uz sve materijale koji se dostavljaju Vladi obvezno se dostavlja i elektronski zapis materijala.

Svaki akt i drugi materijal određenog stupnja tajnosti mora imati oznaku tajnosti, sukladno propisima o zaštiti tajnosti podataka.

Uz materijale koji sadrže tekstove međunarodnih ugovora, ako niti jedan od jezika izvornika nije hrvatski jezik, međunarodni ugovor se dostavlja na jednom od jezika izvornika i u prijevodu na hrvatski jezik.
100. Koji se propisi i akti Vlade objavljuju u „Narodnim novinama“?
Uredbe i Poslovnik objavljuju se u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu osmoga dana od dana objave, ako tim aktima nije određen drugi rok njihovog stupanja na snagu.

Odluke, rješenja i zaključci mogu se objaviti u »Narodnim novinama«, ako tako odluči Vlada prilikom donošenja tih akata.
101. Može li se protiv člana Vlade voditi kazneni postupak?
Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade.