Ministar Malenica na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici

  • Slika /slike/vijesti naslovnica/2022/lipanj/HN20220622587778.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, kao izaslanik predsjednika Vlade, sudjelovao je na svečanom obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica kod Siska, mjestu osnivanja prvog partizanskog odreda. 

Govor ministra Malenice prenosimo u cijelosti: 

"Poštovani uzvanici,

Cijenjene dame i gospodo!

Čast mi je pozdraviti Vas na ovom simbolički važnom mjestu - šumi Brezovici - u povodu obilježavanja Dana antifašističke borbe.

Pozdravljam vas u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, u ime svih ostalih članova naše Vlade i, dakako, u svoje osobno ime.

Današnji dan spomen je na važan trenutak u hrvatskoj povijesti. Spomen na dan osnivanja prve antifašističke postrojbe -  sisačkog partizanskog odreda.

Spomen na dan kad su se naši građani, i to prvenstveno Hrvati, udružili i krenuli u oružani otpor protiv fašizma.

Taj simbolički važan potez i stvaranje odreda kao prve antifašističke borbene jedinice, označio je prekretnicu u borbi protiv fašizma u ovom dijelu Europe.

Čin je to koji je imao implikacije i na modernu hrvatsku povijest. Zajedno s braćom u ovom odredu sudjelovao je i Janko Bobetko, tada mladi hrabri vojnik koji je svoju predanost slobodi i domovini ponovno iskazao 90tih godina, predvodeći hrvatsku vojsku u borbi protiv srbijanske agresije na naš teritorij.

Partizanski pokret okupio je brojne hrvatske građane različitih nacionalnih, vjerskih, etičkih pripadnosti, građane koje je spajao jedan cilj - pobjeda nad fašizmom i uspostava mira.  

Taj zajednički cilj prepoznao je prvi hrvatski predsjednik doktor Franjo Tuđman, i sam sudionik pokreta, te je 1991. godine predložio da 22. lipnja postane i državni praznik.

Pritom je, kao i kod definiranja izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske, poslao jasnu poruku da je antifašizam dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda, utkan u našu državnost.

Želim isto tako naglasiti da je prihvaćanje vlastite povijesti - i dobrih i loših strana - znak zrelosti jednog naroda, društva i države.
 
Povijesna je istina da je hrvatski narod stao među pobjednike Drugoga svjetskog rata, među pripadnike antifašističke koalicije.

U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je zasigurno imala jedan od masovnijih pokreta otpora u Europi.

Dali smo značajan doprinos u slomu nacističkog pokreta u Europi i na tom doprinosu moramo biti trajno zahvalni. Fašizam, a pogotovo nacizam, kao ideologija, kao poredak, su negirali čovjeka. U dijelu ljudi u društvu su probudili ono najgore.

Fašizam i nacizam su mnogima oduzeli ljudsko dostojanstvo, uzrokovali nesagledive patnje i stradanja te ostavili posljedice kojih se i danas, gledajući unatrag - sramimo.

To tamno povijesno razdoblje poraz je civilizacije. Predstavljao je slom temeljnih ljudskih vrijednosti i sloboda koje danas u demokraciji živimo i cijenimo.

Rekao sam da zreo narod prihvaća dobre i loše strane svoje povijesti. Nažalost, i dio hrvatskog naroda sudjelovao je u ustaškom pokretu, surađivao s fašistima i nacistima. To je povijesna istina koja se ne može i ne treba izbrisati, s kojom smo se suočili.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske počinjeni su brojni zločini protiv Židova, Roma, Srba, ali i Hrvata koji su se suprotstavljali tom režimu.

O žrtvama koje su ubijane zbog pripadnosti drugoj naciji, drugoj vjeri, drugačijeg svjetonazora ili političkog uvjerenja moramo osvješćivati nove generacije.

No, hrvatska je povijest bremenita i složena. U njoj su zabilježene brojne pobjede i značajna dostignuća, ali i podjele i sukobi. Posljedice tih podjela, vjerujem, da današnje demokratsko društvo može sagledati trezveno.

Poratni događaji, revolucionarne likvidacije bez suđenja, čistke političkih neistomišljenika ne mogu se opravdati antifašističkim idealima jer u njih ne spadaju.

To ne poistovjećujemo s nezamislivim stradanjima počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, međutim ti događaji ne mogu biti izbrisani iz kolektivne memorije, ne mogu biti izbrisane iz naše povijesti.

O tome se također može i mora govoriti, a počinjeni zločini jasno osuditi.

Dame i gospodo!

moderna Hrvatska stvorena je na pomirbi i jedinstvu koji su nam omogućili da se izborimo za suverenost i slobodu. Ta je sloboda ponovno izborena u ratu. Ratu kojeg hrvatski narod nije tražio, nije izazvao, već se je suprotstavio zlim nasrtajima na svoj teritorij i državu.

Poštovani uzvanici!

Hrvatski je narod tijekom povijesti znao izabrati stranu, stranu pobjednika.

Danas kao članica Europske unije i NATO-a ponovno se zauzimamo za prave demokratske vrijednosti! Ratna razaranja i patnja ukrajinskog naroda podsjetili su nas na to koliko je mir dragocjen, ali i koliko je sloboda važna.

Za očuvanje mira i slobode potrebni su nam snaga, odvažnost i zajedništvo.

To su bile vrijednosti koje su nas izvukle iz teških trenutaka u našoj prošlosti, a moraju biti i temelj naše budućnosti.

Čestitam Vam Dan antifašističke borbe!" 

Foto: Hina (Dario GRZELJ/ dag) 
 

Stranica