U Hrvatskom saboru predstavljene izmjene i dopune Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te Zakona o javnom bilježništvu.

Slika /slike/novi osj/Juro_Martinović_sabor.PNG

Državni tajnik Juro Martinović predstavio je danas Hrvatskom saboru nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te prijedlog Zakona i izmjenama i dopunama zakona o javnom bilježništvu

Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji uređuje se ustrojstvo i vođenje kaznene evidencije, regulira dostupnost, davanje i brisanje podataka iz kaznene evidencije te određuje institut rehabilitacije i propisuje rokove za nastup rehabilitacije osuđenih osoba. Zakon, također regulira i međunarodnu razmjenu podataka iz kaznenih evidencija.
 
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona, u nacionalno zakonodavstvo implementira se Direktiva o izmjeni Okvirne odluke Vijeća u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te Uredba o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članice koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije, od 17. travnja 2019. godine.
 
Implementacijom navedene Direktive i Uredbe uspostavit će se centralizirana baza podataka o identitetu osoba koje su osuđene zbog kaznenog djela u državni članici Europske unije, a državljani su trećih zemalja ili su osobe bez državljanstva.
 
Ta će baza podataka obuhvaćati i biometrijske podatke (otisci prstiju, eventualno i prikaz lica) kako bi se osigurala brza i sigurna identifikacija osobe.
 
Također, stvara se pretpostavka za interoperabilnost kaznene evidencije s drugim EU-bazama podataka o identitetu osoba odnosno s ETIAS sustavom (Europski sustav za putovanja ETIAS koji povećava unutarnju sigurnost granica ranijom kontrolom putnika bez vize, prije nego što stignu na teritorij EU-a) , EES sustavom zaštite vanjskih granica od nezakonitih migracija te VIS sustavom razmjene podataka o izdanim vizama.
 
Ovim zakonskim prijedlogom dodatno se uređuje pitanje regulacije ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije.
 
Nadležnim tijelima iz područja socijalne politike osigurava se pravo za korištenje podataka iz  kaznene evidencije u postupcima vezanima uz zaštitu prava i interesa djeteta.
 
Sudovima se omogućava zakonska osnova za uvid u kaznenu evidenciju i izvan kaznenog progona,  u prekršajnim postupcima kada je riječ o prekršajima s elementima nasilja ili prekršajima tako teškim da se može izreći kazna zatvora.
 
Primjerice to su prekršaji o nasilju o obitelji, prekršaji protiv javnog reda i mira, zlouporabe opojnih droga ili izazivanja nereda na sportskim natjecanjima.
 
Uz to, sudovima se omogućava i uvid u kaznenu evidenciju i u građanskim stvarima obiteljsko-pravne zaštite.
 
Poslodavcima koji obavljaju djelatnost s redovitim kontaktima s djecom, ukoliko to nije regulirano posebnim propisom, omogućuje se traženje izdavanje posebnog uvjerenja o podacima iz kaznene evidencije. Na taj način povećati će se mogućnosti zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
 
Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji osigurat će se kvalitetna pravosudna suradnja nadležnih tijela Europske unije te osigurati mehanizmi za kvalitetniju i veću zaštitu prava i interesa djece, uz poboljšanje pravne zaštite u građanskim predmetima iz obiteljskog prava.
 
Osvrnuvši se na Zakon o javnom bilježništvu, državni tajnik Juro Martinović kazao je kako se Zakonom uređuju ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe.
 
Izradi predloženih izmjena i dopuna Zakona o javnom bilježništvu pristupilo se radi potrebe uvođenja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku i sastavljanja takvih isprava na daljinu u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru prema kojima su javni bilježnici utvrđeni kao ovlašteni sastavljači isprava za osnivanje i doregistraciju trgovačkih društva.
 
Time se dodatno digitaliziraju postupci kod javnih bilježnika i značajno olakšava postupak osnivanja i doregistracije trgovačkih društva.
 
Uz to, izmjenama Zakona nastoji se osigurati dostupnost javnobilježničkih usluga u mjestima u kojima nije utvrđeno sjedište javnog bilježnika kroz određivanje obavljanja uredovnih dana po službenoj dužnosti, međutim izostavljaju se odredbe o preuzimanju javnobilježničkih ureda, zajedničkom obavljanju službe te mogućnost istovremenog obavljanja službe javnog bilježnika i stečajnog upravitelja.
 
Ovlast imenovanim javnim bilježnicima da na području određenog suda obavljaju  po službenoj dužnosti dat će Ministarstvo pravosuđa i uprave, nakon pribavljenog mišljenja Hrvatske javnobilježničke komore.
 
Zakonskim prijedlogom smanjuje se ograničenje broja javnobilježničkih prisjednika i savjetnika zaposlenih u jednom uredu, prvenstveno zbog predstojećeg planiranog proširenja kruga poslova povjerenih javnim bilježnicima.
 
Zbog utvrđene praktične potrebe regulira se institut zamjenika javnobilježničkog prisjednika te se mijenjaju uvjeti za obavljanje poslova zamjenika javnog bilježnika.
 
Predlaže se izmijeniti ovlast za donošenje Javnobilježničke tarife te način propisivanja nagrade za obavljanje povjerenih poslova uskladiti s važećim normativnim okvirom koji regulira obavljanje navedenih povjerenih poslova.
 
Također, ovim se zakonskim izmjenama Zakon o javnom bilježništvu usklađuje sa Zakonom o općem upravnom postupku i Akcijskim planom za liberalizaciju tržišta usluga.
 
Predloženim zakonom dodatno se digitaliziraju postupanja javnih bilježnika i osigurava ravnomjerna dostupnost javnobilježničke službe.

Pisane vijesti