Zaštita žrtava u kaznenom postupku jedan je od prioriteta reforme pravosuđa

Učinkovito pravosuđe pomaže žrtvama da lakše prođu kroz traumatično iskustvo svjedočenja kako bi se spriječila njihova nova viktimizacija.

Zaštita prava žrtava i svjedoka u kaznenom postupku tema je regionalne konferencije koja se danas i sutra održava u Zagrebu, u organizaciji Ministarstva pravosuđa i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Tom su prigodom predstavnici ministarstava pravosuđa iz sedam zemalja jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Turske i Ukrajine) potpisali Zajedničku izjavu iskazujući svoju spremnost na usvajanje nove Direktive Europske unije o minimalnim standardima za žrtve, koja je stupila na snagu 14. studenog ove godine. Jedan od zahtjeva je i dostupnost besplatnih službi za podršku žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima. 

Vijeće Europe prošle je godine istaknulo hrvatsko iskustvo u uspostavi ureda za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima u Osijeku, Vukovaru, Zadru, Zagrebu, Rijeci, Sisku i Splitu, kao uspješan primjer koji treba proširiti na sve sudove u Hrvatskoj i biti model za ostale zemlje jugoistočne Europe.    

„U kaznenom pravu, na ulogu žrtve dugo se gledalo kao na dokazno sredstvo u sudskom postupku. Potrebe žrtava bile su često zanemarivane“ – upozorila je Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj. „Međutim, žrtve imaju pravo na zaštitu i podršku, na kompenzaciju i pristup pravnom prostoru. Tko god je svjedočio na sudu zna da je to traumatično iskustvo. S druge strane, u interesu je pravosuđa da bude na usluzi žrtvama kako bi bilo učinkovitije, jer kao što je glasio i slogan naše informativne kampanje kada smo pokretali urede za podršku – 'bez svjedoka nema pravde'.“

Rijetki su slučajevi kada sudski i policijski službenici tijekom trajanja sudskog procesa uvode zaštitne mjere za žrtve, ostavljajući ih time na milost počinitelja. Kao što službenici Ureda za podršku potvrđuju, mnogi hrvatski građani se još uvijek ustručavaju pojaviti kao svjedoci, strahujući od susreta s napadačima na hodnicima suda.

„Uloga žrtve najranjivija je u kaznenom postupku. Stavljanjem žrtve u fokus kaznenog prava, jačamo i pravosudni sustav – naglasio je ministar Orsat Miljenić. „Cilj je ne samo pružiti žrtvi kompenzaciju kroz progon počinitelja, već i podršku kako bi se ublažili fizički, psihološki i emocionalni učinci onoga što joj se dogodilo. U tome nam veliku pomoć pružaju brojne nevladine organizacije. Postavili smo dobar sustav, a radimo i na njegovom usavršavanju. Uspostavit ćemo besplatnu telefonsku liniju namijenjenu onim žrtvama koje ne žive u nekom od sedam županijskih centara gdje postoje uredi za podršku, kao i onima koji žele ostati anonimni.“ 

„Stavljajući interes zaštite žrtava u kaznenom postupku na prvo mjesto svjedočimo ozbiljnim promjenama društvenih vrijednosti“ – kazao je predsjednik Ivo Josipović. „Kroz niz stoljeća pravni postupak je bio shvaćan kao instrument zaštite države. Potom je početkom 20. stoljeća došlo do korekcije tog sustava i usmjerenosti na ljudska prava okrivljenika, da bi tek sada prepoznali žrtvu. Pravednost ne znači samo kazniti počinitelja, već i sanirati posljedice kaznenih djela, posebice kako bi se spriječila nova viktimizacija žrtava.“

„Svake godine 75 milijuna građana EU postane žrtvama nekog kaznenog djela“ - komentirao je šef Delegacije EU u Hrvatskoj, Paul Vandoren. „Zaštita žrtava dobiva na važnosti u procesu pristupa Europskoj uniji, čemu svjedoči i ova nova Direktiva EU. Vrijeme je da u kazneno pravosuđe uvedemo i brigu za žrtve, a ne samo za počinitelje. Naš je cilj da žrtve budu na prvom mjestu.“ 

 Osnivanje ureda za podršku u Hrvatskoj pokrenuo je UNDP, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Vrhovnim sudom Republike Hrvatske 2008. godine. U nešto više od četiri godine uredi su pružili potporu i savjetovanje za preko 12.000 žrtava, što je rezultiralo većim odazivom svjedoka u sudskim postupcima, a time i bržim rješavanjima slučajeva.

Iako službenici ureda ne pružaju pravno ili psihološko savjetovanje, oni mogu uputiti svjedoke na druge ustanove i organizacije koje im mogu pružiti stručnu pomoć. U uredima radi 14 stalnih zaposlenika koji se oslanjaju na pomoć educiranih volontera, većinom studenata prava, kojih trenutno ima preko 200. Sustav, koji je u početku bio namijenjen posebno teškim kaznenim djelima ratnog zločina, danas pruža podršku žrtvama u svim kaznenim postupcima, posebice u slučajevima obiteljskog i seksualnog nasilja, koji čine ukupno 22 posto svih slučajeva.  

Prvog dana konferencije, uvodno su predstavljeni europski standardi i standardi UN-a iz područja zaštite i podrške žrtvama. Istaknuti su različiti mehanizmi pomoći koji državama stoje na raspolaganju kod razvoja sustava podrške te predstavljeni švedski, škotski i nizozemski modeli podrške žrtvama i svjedocima. Drugi dan Konferencije bavit će se potrebama ranjivih skupina žrtava – posebno djece i žena –  i primjerima na koji način kaznenopravni sustav može odgovoriti na takve potrebe. Završni panel je predviđen za raspravu o pitanju zbog čega je podrška žrtvama i svjedocima prioritet reforme pravosuđa.

Zajednička izjava od predstavnika



Pisane vijesti | Pomoć žrtvama i svjedocima