Zakonodavne aktivnosti od 2016. do 2020. godine

Slika /slike/Pristup informacijama/Zakoni.jpg
Glavni ciljevi ovih aktivnosti su povećanje učinkovitosti pravosuđa i kvalitete javnih usluga s jedne strane te povećanje transparentnosti i odgovornosti uprave s druge strane.
 
S obzirom na izazove koje nam razvoj i promjene u društvu nameću, uz svjesno i planirano nastojanje da pravosudni sustav učinimo dostupnim, uključivim i bliskim građanima i gospodarskim subjektima, učinili smo pomak k ostvarenju ove zadaće.
 
 
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
 
U cilju bolje zakonske zaštite žrtava nasilja u obitelji, u siječnju 2018. godine stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Uz tjelesno nasilje, navedeni su i drugi oblici nasilja odnosno psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci te zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
 
Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u siječnju 2018. osnovano je Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđivanje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji. U posebnom dokumentu nalaze se statistički podaci u vezi nasilja u obitelji iz nadležnosti ovog Ministarstva.
 

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
 
S ciljem podizanja javne svijesti među zaposlenicima i građanima o potrebi prijavljivanja nezakonitog i koruptivnog ponašanja te općenito povećanje odgovornosti i transparentnosti rada javnog i privatnog sektora, u 2019. godini na snagu je stupio Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kojim se formirao sustav učinkovitog prijavljivanja nepravilnosti, zaštita povjerljivosti „zviždača“ te adekvatna zaštita od osvete.
 
Zakon pokriva širok raspon osoba, bez obzira rade li u javnom ili privatnom sektoru i potiče podnošenje prijava kada se radi o informacijama koje su od javnog interesa. Nepravilnosti se mogu prijaviti interno - poslodavcu, vanjsko - pučkom pravobranitelju ili javnosti, primjerice novinarima ili članovima parlamenta. Svi oblici odmazde kao što su otkaz, suspenzija, nemogućnost napredovanja i slično, zabranjeni su ako „zviždač“ ima opravdane razloge vjerovati u istinitost informacije, a „zviždaču“ je zajamčeno i pravo na zaštitu svoje anonimnosti i povjerljivosti te pravo na naknadu štete.

Osobe koje prijavljuju korupciju iznimno su važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti.

Uz to, u sudskim postupcima zaštite „zviždača“ koji smatraju da su im povrijeđena i ugrožena prava, odnosno koji su zbog podnošenja prijave stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe, osigurava se učinkovita i brza pravna zaštita pred sucima posebno educiranima za ovakve postupke.

Uređenje ovog osjetljivog područja pridonosi jačanju pravne zaštite „zviždača“, podizanju javne svijest građana o nužnosti podnošenja prijava nepravilnosti radi zaštite javnog interesa, ali i financijskih interesa Republike Hrvatske te općenito rezultirat će boljom, etičkom i održivom budućnosti.
 

Zakon o zemljišnim knjigama

Zemljišnoknjižni sustav je tijekom proteklih godina doživio znatne promjene, prije svega u poslovnim procesima i organizaciji rada koji su utemeljeni na novim informatičkim tehnologijama.

U Zakonu o zemljišnim knjigama koji je stupio na snagu 6. srpnja 2019. godine sve su dosadašnje izmjene i dopune objedinjene u jedinstveni tekst novoga zakona čiji je glavni cilj uspostava modernog, efikasnog i transparentnog sustava.

Zakonom je znatno pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, za koji se u praksi pokazalo da je dugotrajan, stoga su propisani rokovi za postupanje kako bi se skratila duljina trajanja ovih postupaka. Također, opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne smije više biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja, dok je u prethodnom zakonu odredba bila razlogom pokretanja većeg broja pojedinačnih ispravnih postupaka jer se rok utvrđivao od trenutka podnošenja prijedloga.

Zemljišnoknjižni postupak postao je hitan te je definiran rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima.

Određen je i rok 1. rujna 1980. godine za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti dok je u prethodnom zakonu rok bio 25. prosinca 1958. gdoine. Time se znatno pojednostavilo brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije.

Za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta uveden je  rok od tri godine. Za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu, određen je rok od pet godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige.

Daljnjim razvojem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) stvorene su pretpostavke za prelazak na potpuno elektroničko poslovanje u zemljišnoknjižnim odjelima. U okviru navedenog razvoja ZIS je servisno povezan sa sustavom eNotar čime je postupak elektroničkog podnošenja prijedloga od strane javnih bilježnika ubrzan i pojednostavljen, što je rezultiralo i povećanjem elektroničkih prijedloga, ali i ubrzanjem samog postupanja.



Nakon uvođenja mogućnosti podnošenja prijedloga elektroničkim putem, zabilježen je stopostotni porast broja prijedloga zaprimljenih u zemljišnoknjižnim odjelima na taj način.

Osim smanjenja troškova za stranke i skraćivanja vremena potrebnog za upis vlasništva u zemljišne knjige, navedena funkcionalnost dovela je i do veće pravne sigurnosti zbog trenutnog upisa plombe na nekretnini, odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, za što je ranije bilo potrebno fizički otići u zemljišnoknjižni odjel.

Također, građani koji imaju otvoren korisnički račun u sustavu eGrađani mogu u izborniku „Moje nekretnine“ izvršiti pretragu svog vlasništva po osobnom identifikacijskom broju te će dobiti podatke o nekretninama gdje su upisani kao nositelji prava vlasništva pod pretpostavkom da imaju upisan osobni identifikacijski broj, bilo da je nositelj prava vlasništva dostavio podatak o osobnom identifikacijskom broju ili da je upis vlasništva u zemljišnu knjigu izvršen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.

Obvezna je elektronička komunikacija tijela državne uprave sa zemljišnom knjigom, te su u planu i daljnja servisna povezivanja kako bi sva komunikacija sa zemljišnom knjigom bila elektronička.

Kroz reformu zemljišnih knjiga nastavlja se razvoj digitalizacije te će se provesti skeniranje preostalih ručno vođenih zemljišnih knjiga te potpuna uspostava digitalne arhive, čime bi se ispunile pretpostavke za uspostavu središnje arhive zemljišnih knjiga svih općinskih sudova na jednom mjestu.

Sve navedeno dovelo je do boljeg rejtinga Republike Hrvatske na Doing business ljestvici na način da je za pokazatelj „uknjižba nekretnine“ Republika Hrvatska s 51. mjesta došla na 38. mjesto od ukupno 190 mjesta.

Daljnji razvoj elektroničkog poslovanja u zemljišnoknjižnim odjelima trebao bi dovesti do još većeg napretka Republike Hrvatske na Doing business ljestvici, a korisnicima omogućiti jednostavan i efikasan pristup zemljišnoknjižnom sustavu.


Ostale zakonodavne aktivnosti

Iz nadležnosti ovoga Ministarstva izdvojili smo neke od ukupno 49 izmijenjenih odnosno donesenih zakona u posljednje četiri godine. Uz navedeno, izmijenjeno je odnosno doneseno 97 podzakonskih akata, a sklopljeno je i osam međunarodnih ugovora. Popis svih donesenih i izmijenjenih zakona i podzakonskih akata te međunarodnih ugovora nalazi se u zasebnom dokumentu.