Državni tajnik Martinović u Saboru predstavio izmjene i dopune Zakona o DSV-u i DOV-u

  • Slika /slike/vijesti naslovnica/2022/lipanj/DT Martinović_Sabor_29.6.2022..PNG
  • Slika

U Hrvatskom saboru u srijedu, 29. lipnja, održana je rasprava o konačnim prijedlozima zakona o izmjenama i dopunama Zakona od DSV-u i Zakona o DOV-u te o Konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.

Državni tajnik Juro Martinović predstavljajući izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću istaknuo je da se tim prijedlozima želi osigurati učinkovitiji rad oba Vijeća, unaprijediti postupke imenovanja pravosudnih dužnosnika te povećati njihovu odgovornost i transparentnost. 
 
Učinkovitiji postupci imenovanja pravosudnih dužnosnika
 
Izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću sucima Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske omogućuje se da budu kandidati na prvim izborima za članove Vijeća iz reda sudaca koji će se provesti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, što bi im inače bilo onemogućeno zbog propisanog uvjeta obnašanja sudačke dužnosti u sudu određene vrste najmanje pet godina, a koju je diskriminaciju potrebno otkloniti s obzirom na početak rada ovog suda.
 
Radi povećanja transparentnosti postupaka izbora članova Vijeća iz reda pravosudnih dužnosnika propisuje se obveza dostave životopisa kandidata uz kandidaturu i njihova objava uz utvrđene kandidacijske liste na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnosno Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
 
 
Kako bi se administrativno rasteretilo Državno sudbeno vijeće izostavlja se obveza vođenja očevidnika sudaca, kao i pružanje tehničke potpore radu Povjerenstva za izbor članova Vijeća koji djeluju pri Vrhovnom sudu. Od sada će administrativnu potporu u radu Povjerenstva pružati Vrhovni sud.
 
Postupak planiranja popunjavanja sudačkih mjesta vremenski se skraćuje s dvije na jednu godinu kako bi se što realnije utvrđivale potrebe popunjavanja.
 
Javno objavljivanje plana popunjavanja slobodnih sudačkih i zamjeničkih mjesta
 
Radi veće transparentnosti i dostupnosti javnosti, ovim Prijedlozima zakona propisuje se i obveza objave plana popunjavanja slobodnih sudačkih i zamjeničkih mjesta te njihovih izmjena na mrežnim stranicama Ministarstva i Vijeća.
 
U postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika u prvostupanjska pravosudna tijela odredbe ovih Zakona usklađuju se s predloženim izmjenama Zakona o pravosudnoj akademiji u odnosu na rad Državne škole za pravosudne dužnosnike. Stoga će se ulazak u pravosudne dužnosti za kandidate koji su u trenutku prijave savjetnici u pravosudnim tijelima posebno vrednovati ocjenjivanjem njihovog rada u svojstvu savjetnika.
 
Dorađuju se odredbe o institutu imenovanja i premještaja. Preciznije se uređuju uvjeti za imenovanje osoba u sudove i državna odvjetništva prvog stupnja, i to samo iz reda onih koji već ne obnašaju pravosudnu dužnost.
 
Institut premještaja dodatno se uređuje na način da u drugo pravosudno tijelo istog stupnja može biti premješten samo dužnosnik koji tu dužnost obavlja najmanje tri godine.
 
S ciljem postizanja veće objektivnosti i transparentnosti postupaka trajnog premještaja propisuju se i posebni postupci koji se sastoje od utvrđenja ispunjenja sudačke dužnosti odnosno ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti i razgovora pred Vijećem.
 
Radi postizanja veće učinkovitosti instituta privremenog upućivanja sudaca na rad u druge sudove povećava se moguće vrijeme upućivanja s najviše četiri na osam godina.
 
Postupak imenovanja dužnosnika u viša pravosudna tijela uređuje se na način da se imenovanje omogućuje i osobama koje su ranije obnašale pravosudne dužnosti, uz posebnu pisanu provjeru znanja.
 
Nova stegovna djela
 
Izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću u katalog stegovnih djela uvodi se novo stegovno djelo nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere. Redefinira se stegovno djelo – neuredno obnašanje dužnosti na način da se dužnost ispunjenja Okvirnih mjerila povećava na 100%. Sada su se Okvirna mjerila smatrala ispunjena kada je sudac ostvario 80%.

Uz to, nastup zastare zbog nepoduzimanja radnji u postupku bez opravdanog razloga jasno se utvrđuje kao stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti.

Kada je riječ o postupcima imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost, uvodi se element pisane povjere znanja. Time će se objektivnije vrednovati kandidati.

Predloženim izmjenama Zakona o Državnoodvjetičkom vijeću uvodi se više različitih novčanih kazni u stegovnim postupcima koji se vode protiv zamjenika državnih odvjetnika, uvodi se mogućnost uvjetne osude te njezinog opoziva, a radi veće učinkovitosti rada Vijeća u provedbi stegovnih postupaka uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća koje utvrđuje činjenice i izvještava Vijeće o utvrđenim činjenicama.
 
Propisuje se da je ne davanje suglasnosti za provedbu sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika,
 
Radi uklanjanja nejasnoća, dodatno se uređuje postupak utvrđenja okolnosti prestanka dužnosti i razrješenja državnih odvjetnika.
 
U postupcima imenovanja predsjednika sudova i državnih odvjetnika ponovno se omogućuje imenovanje istih osoba više od dva puta ako to nije uzastopce, ali uz uvjet prethodnog obnašanja dužnosti suca odnosno zamjenika najmanje toliko vremena koliko je osoba obnašala dužnost čelnika pravosudnog tijela. 

Učinkovitija provjera imovine pravosudnih dužnosnika

Radi veće učinkovitosti postupaka provjere te utvrđenja razmjernosti prijavljene i stvarne imovine pravosudnih dužnosnika u postupcima kontrole podnesenih izvješća o imovini posebno se propisuje obveza dostave traženih podataka od strane Porezne uprave Ministarstva financija bez odgode kako bi se ovom zakonskom osnovom propisao izuzetak od obveze čuvanja porezne tajne, što je do sada bila zapreka  dostavi traženih podataka.

Kao neodgovarajuća obveza s obzirom na stalnost i trajnost dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika izostavljena je obveza podnošenja izvješća o imovini po prestanku dužnosti, koja ne postoji u odnosu na suce.

„Državnoodvjetničko vijeće i Državno sudbeno vijeće važna su tijela koja odlučuju o imenovanju i razrješenju pravosudnih dužnosnika. Zakonskim promjenama koje su pred vama dodatno će se povećati kvaliteta rada tih Vijeća i osigurati kvalitetniji mehanizmi koji će osigurati da pravosudni sustav bude efikasniji, kvalitetniji i odgovorniji“, zaključio je državni tajnik Martinović.

Obrazlažući Konačni prijedlog  Zakona o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa prestat će važiti Zakon o ovjeravanju potpisa i prijepisa budući da se njegove odredbe više ne primjenjuju.
 
Od donošenja Zakona o javnom bilježništvu 1993., predviđeno je kako će postupno s uspostavljanjem javnobilježničke službe na području Republike Hrvatske, poslove ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa prestati obavljati uredi, ispostave i gradski uredi i to na temelju rješenja ministra uprave o prestanku obavljanja poslova ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa.
 
Temeljem rješenja ministra uprave, u većini ureda i ispostava poslovi ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa prestali su se obavljati 1. ožujka 1995., a posljednjim je takvim rješenjem utvrđen prestanak obavljanja poslova ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa u nekadašnjem Uredu državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa sjedištem u Dubrovniku i Ispostavi tog Ureda u Lastovu s danom 7. lipnjem 2016.
 
„Budući da je posljednja važeća odredba članka 16. toga Zakona uređena novom Uredbom o uredskom poslovanju  koja je na snagu stupila tijekom 2021. godine, predlaže se donošenje ovoga Zakona“, kazao je državni tajnik.

Foto: Youtube Hrvatskog sabora 
 
 
 

Pisane vijesti