Novi zakon o pomilovanju

Danas je na otvorenom dijelu 160. sjednice Vlade raspravljena 21. točka dnevnog reda, među kojima i Nacrt prijedloga zakona o pomilovanju

Novim zakonom o pomilovanju predlaže se pri Ministarstvu pravosuđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja sa sedam članova na vrijeme od četiri godine, koje donosi obrazloženo mišljenje i prijedlog o molbi za pomilovanje koji se dostavlja predsjedniku Republike, a koji donosi odluku o pomilovanju.

"Predloženim zakonom popunjavamo prazninu koja se dogodila nakon što je predsjednica Republike 2016. godine raspustila Komisiju za pomilovanje koja je bila u njezinom Uredu. Sada se predlaže oformiti povjerenstvo koje će i stvarno i pravno biti dio Ministarstva pravosuđa", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.
 

Predsjednik povjerenstva ministar pravosuđa

Predsjednik povjerenstva uvijek bi bio ministar pravosuđa, a imalo bi još šest članova iz reda istaknutih pravnih stručnjaka i društvenih uglednika, koji bi davali mišljenje na molbe za pomilovanje i dostavljali predsjedniku države na konačnu odluku, što je ustavna ovlast predsjednika.

"Dakle, pokušalo se napraviti balans da se Ured predsjednice rastereti tehničkih poslova, a istovremeno da se ne dira u ustavnu ingerenciju predsjednika države", rekao je Martinović.

Postupak pomilovanja nije se mijenjao gotovo 16 godina, a budući da su se u tom razdoblju dogodile značajne promjene na području kaznenog zakonodavstva, predloženi zakon, koji je usuglašen s Uredom predsjednice, usklađuje se s Kaznenim zakonom, Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te Zakonom o probaciji.


 

Nacrt prijedloga Zakona o pomilovanju

Razlozi za predlaganje sveobuhvatne intervencije u predmetnu materiju su:

1. usklađivanje Zakona o pomilovanju prije svega s Kaznenim zakonom (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18), ali i sa Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Narodne novine, broj 143/12, 105/15 i 32/17) te Zakona o probaciji (Narodne novine, broj 99/18),
2. jasnije i određenije propisivanje oblika pomilovanja,
3. propisivanje uvjeta za podnošenje molbe za pomilovanje kada se njome traži prijevremena rehabilitacija,
4. redefiniranje sadržaja izvješća povodom molbe za pomilovanje i
5. uvođenje instituta Povjerenstva za pomilovanja.

Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) u članku 98. podstavku 4. Predsjedniku Republike daje ovlast da “daje pomilovanja”.

Zakonsko uređenje postupka pomilovanja nije se mijenjalo gotovo šesnaest godina, a u tom razdoblju dogodile su se značajne promjene na području kaznenog zakonodavstva.

S danom 1. siječnja 2013. godine na snagu su stupili Kazneni zakon koji je u općem dijelu uveo značajne promjene po pitanju kazni i općenito sustava kaznenopravnih sankcija te Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, a u međuvremenu se izmijenilo nekoliko zakona o probaciji, kao najmlađoj grani kaznenog pravosuđa, kojima su, između ostalog, detaljno razrađeni alternativni oblici izvršenja kazne, prije svega rad za opće dobro.

Uvažavajući specifičnost instituta pomilovanja, koji nije usporediv sa sudskim ili upravnim postupkom, nužno je osigurati primjenjivost novog Zakona o pomilovanju i na osuđenike kojima su kaznenopravne sankcije izrečene na temelju Kaznneog zakona iz 1997. godine.

U pogledu oblika pomilovanja, propisano je da se pomilovanjem mogu izrečena kazna, uvjetna osuda ili rad za opće dobro zamijeniti blažom kaznom po vrsti i mjeri. Posebno u odnosu na sigurnosne mjere koje podliježu institutu pomilovanja, došlo je do usklađivanja s odredbama KZ/11, ali je u zakonskom rješenju koje se predlaže svejedno zadržana sigurnosna mjera protjerivanja stranca iz zemlje, koju je poznavao KZ/97. Sustavu sankcija iz KZ/11 prilagođen je i režim ponavljanja molbe za pomilovanje.

Detaljnije i preciznije su propisani oblici pomilovanja, a posebno se intervenira u institut prijevremene rehabilitacije, i to propisivanjem kako se njenim davanjem potpuno i trajno brišu podaci iz kaznene evidencije.

Izričito su propisani dodatni uvjeti za podnošenje molbe za pomilovanje kada se njome traži prijevremena rehabilitacija. Molbu za pomilovanje prijevremenom rehabilitacijom moguće je podnijeti tek nakon što je rehabilitacijski rok počeo teći. To konkretno znači kako se prijevremena rehabilitacija, ovisno o vrsti kazne izrečene osuđeniku, može tražiti nakon izdržane, zastarjele ili oproštene kazne kod osude na kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora, zatim nakon plaćanja novčane kazne, proteka roka provjeravanja kod uvjetne osude, izvršenja rada za opće dobro i pravomoćnosti odluke o oslobođenju kazne.

Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona intervenira se u sadržaj izvješća povodom molbe za pomilovanje, koje sastavlja ustrojstvena jedinica u okviru Ministarstva pravosuđa, a čiji sadrža varira o vrsti izrečene kaznene sankcije te o obliku pomilovanja koji se traži. Iz izvješća se izostavljaju navodi iz molbe za pomilovanje te činjenični opis kaznenog djela iz presude te će se ubuduće, umjesto toga, uz izvješće u Ured Predsjednika Republike dostavljati molba i presuda. Nasuprot tome, predlaže se izričito propisati da izvješće sadrži podatak o očekivanom isteku kazne te podatke o postupcima u tijeku (u slučajevima kada se osuđenik nalazi na izdržavanju kazne zatvora).

Jedna od najvažnijih novina novog Zakon o pomilovanju je uvođenje instituta Povjerenstva za pomilovanja. Namjera je da se molbe za pomilovanja svakog pojedinog osuđenika, kao i podaci koje Ministarstvo pravosuđa prikupi tijekom postupka, sveobuhvatno razmotre prije zauzimanja stava o opravdanosti molbe i navoda u njoj. Potreba da, prije nego što Predsjednik Republike donese odluku o molbi za pomilovanje, svoje obrazloženo mišljenje o njoj iznese kolektivno tijelo koje bi se sastojalo od stručnjaka različitih struka postoji posebno od kada je Predsjednica Republike 5. veljače 2016. donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o imenovanju predsjednika i članova Komisije za pomilovanja Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 13/2016).

Povjerenstvo za pomilovanja osniva se pri Ministarstvu pravosuđa. Povjerenstvo ima sedam članova. Predsjednik povjerenstva je uvijek ministar pravosuđa, dva člana povjerenstva imenuju se iz reda istaknutih pravnih stručnjaka, a po jedan član imenovat će se iz reda liječnika, psihologa, defektologa i socijalnih pedagoga. Na opisani način postigao bi se interdisciplinarni pristup svakom pojedinom predmetu pomilovanja i njegovo sveobuhvatno razmatranje. Članove Povjerenstva imenuje ministar i to na vrijeme od četiri godine. Povjerenstvo donosi Poslovnik o svome radu. Povjerenstvo donosi pisano obrazloženo mišljenje i prijedlog o molbama za pomilovanje koji je temeljni akt koji se onda dostavlja Predsjedniku Republike.

Pored svega navedenog, važno je istaknuti kako se predloženim Nacrtom prijedloga Zakona otklanjaju uočeni nomotehnički nedostaci te razjašnjavaju pojedine odredbe kako bi se izbjeglo eventualno nerazumijevanje prilikom primjene u praksi. Tako se, na primjer, za razliku od formulacije u Zakonu o probaciji, ovim Zakonom izrijekom propisuje da se samo odluka kojom se daje pomilovanje objavljuje u Narodnim novinama.

Izvor: Hina
Izvor fotografije: Vlada

Pisane vijesti