- Objavljeno: 26.03.2015.
Republika Hrvatska podnijela izvješće UN-ovu Odboru za ljudska prava
Voditeljica hrvatskog izaslanstva, zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt, predstavila je u Ženevi u ponedjeljak, 23. ožujka 2015. godine, UN-ovu Odboru za ljudska prava 4. izvješće o primjeni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR).
Hrvatsko je izaslanstvo u dvodnevnom dijalogu (u ponedjeljak, 23. ožujka 2015. godine i utorak, 24. ožujka 2015. godine) odgovaralo na pitanja članova Odbora o područjima zaštite i ostvarenja ljudskih prava, između ostalog o podizanju javne svijesti o važnosti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, obiteljskom nasilju, pitanju nestalih i o pravima raseljenih osoba, stambenom zbrinjavanju, zločinima iz mržnje, zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, pristupa besplatnoj pravnoj pomoći, posebice stranaca i tražitelja azila, do edukacije državnih službenika i pravnika o ljudskim pravima.
Stručnjaci Odbora pohvalili su hrvatske napore u rješavanju mnogih slučajeva ratnih zločina, ali i tražili objašnjenja o nerazmjeru procesuiranja počinitelja tih zločina na štetu građana srpske nacionalnosti. Pohvalili su procesuiranje zločina počinjenih nakon vojno-redarstvene operacije Oluja u selu Grubori i zatražili objašnjenja zašto je 75 posto optuženih oslobođeno.
Odbor se zanimao što Hrvatska čini da smanji prenapučenost i nedostatnu opremljenost kaznionica, tražio je objašnjenja o kršenju medijskih sloboda istraživačkih novinara i kažnjavanju počinitelja obiteljskog nasilja i zaštita žrtava, o službenoj uporabi jezika manjina i referendumu o ćirilici, o govoru mržnje u nogometu i nastupima javnih osoba te izvozu malog i lakog oružja iz Hrvatske koje može biti korišteno za terorističke napade.
Stručnjaci su, pozivajući se na nevladine udruge, tražili objašnjenja o psihosocijalnoj pomoći za žrtve i svjedoke u sudskom postupku. Iznijeli su primjedbe na odredbe zakona o obiteljskom nasilju pozivajući se na podatak da u 43,2% slučajeva policija pozvana intervenirati u činu nasilja u obitelji podnosi prijave protiv žrtve i napadača te ih oboje novčano kažnjava.
Pisani odgovori zatraženi su i po pitanju nestalih osoba te na pitanje ima li Hrvatska plan deinstitucionalizacije u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima. Jedno od pitanje bila je i provedba presude iz predmeta Oršuš protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava, a odnosi se na tužbu zbog segregacijskih razreda za djecu romske nacionalnosti, kojih je, ustvrdio je jedan stručnjak, sve više.
U neposrednom očitovanju hrvatskog izaslanstva na postavljena pitanja razjašnjeno je da se organizacijom seminara za državne i lokalne dužnosnike poboljšava podizanje svijesti o ljudskim pravima i njihovoj primjeni, edukacijom sudaca i državnih odvjetnika ojačane su njihove vještine u identifikaciji diskriminacije, a radionicama za policijske djelatnike jačaju se njihove sposobnosti u postupanju prema žrtvama traffickinga (krijumčarenja ljudi) i prema ilegalnim imigrantima.
Najveće izazove čine posljedice Domovinskog rata te su u saniranju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku i konkretno obnovi objekata i stambenom zbrinjavanju utrošena znatna sredstva o čemu su izneseni detaljni podaci.
Na pitanje o praćenju trgovine oružjem Republika Hrvatska pri izvozu traži potvrdu krajnjeg odredišta te informacije o stanju ljudskih prava u odredišnoj zemlji i procjene kako će se izvoz odraziti na nacionalnu sigurnost Hrvatske.
Izneseni su podaci o brojnim aktivnostima u okviru provedbe Nacionalnog programa za Rome, između ostalog raste broj romske djece koja završavaju osnovnoškolsko obrazovanje.
Svoju ocjenu o navedenom izvješću navedeni Odbor objavit će 2. travnja 2015. godine.
Stručnjaci Odbora pohvalili su hrvatske napore u rješavanju mnogih slučajeva ratnih zločina, ali i tražili objašnjenja o nerazmjeru procesuiranja počinitelja tih zločina na štetu građana srpske nacionalnosti. Pohvalili su procesuiranje zločina počinjenih nakon vojno-redarstvene operacije Oluja u selu Grubori i zatražili objašnjenja zašto je 75 posto optuženih oslobođeno.
Odbor se zanimao što Hrvatska čini da smanji prenapučenost i nedostatnu opremljenost kaznionica, tražio je objašnjenja o kršenju medijskih sloboda istraživačkih novinara i kažnjavanju počinitelja obiteljskog nasilja i zaštita žrtava, o službenoj uporabi jezika manjina i referendumu o ćirilici, o govoru mržnje u nogometu i nastupima javnih osoba te izvozu malog i lakog oružja iz Hrvatske koje može biti korišteno za terorističke napade.
Stručnjaci su, pozivajući se na nevladine udruge, tražili objašnjenja o psihosocijalnoj pomoći za žrtve i svjedoke u sudskom postupku. Iznijeli su primjedbe na odredbe zakona o obiteljskom nasilju pozivajući se na podatak da u 43,2% slučajeva policija pozvana intervenirati u činu nasilja u obitelji podnosi prijave protiv žrtve i napadača te ih oboje novčano kažnjava.
Pisani odgovori zatraženi su i po pitanju nestalih osoba te na pitanje ima li Hrvatska plan deinstitucionalizacije u skrbi za osobe s mentalnim poremećajima. Jedno od pitanje bila je i provedba presude iz predmeta Oršuš protiv Hrvatske Europskog suda za ljudska prava, a odnosi se na tužbu zbog segregacijskih razreda za djecu romske nacionalnosti, kojih je, ustvrdio je jedan stručnjak, sve više.
U neposrednom očitovanju hrvatskog izaslanstva na postavljena pitanja razjašnjeno je da se organizacijom seminara za državne i lokalne dužnosnike poboljšava podizanje svijesti o ljudskim pravima i njihovoj primjeni, edukacijom sudaca i državnih odvjetnika ojačane su njihove vještine u identifikaciji diskriminacije, a radionicama za policijske djelatnike jačaju se njihove sposobnosti u postupanju prema žrtvama traffickinga (krijumčarenja ljudi) i prema ilegalnim imigrantima.
Najveće izazove čine posljedice Domovinskog rata te su u saniranju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku i konkretno obnovi objekata i stambenom zbrinjavanju utrošena znatna sredstva o čemu su izneseni detaljni podaci.
Na pitanje o praćenju trgovine oružjem Republika Hrvatska pri izvozu traži potvrdu krajnjeg odredišta te informacije o stanju ljudskih prava u odredišnoj zemlji i procjene kako će se izvoz odraziti na nacionalnu sigurnost Hrvatske.
Izneseni su podaci o brojnim aktivnostima u okviru provedbe Nacionalnog programa za Rome, između ostalog raste broj romske djece koja završavaju osnovnoškolsko obrazovanje.
Svoju ocjenu o navedenom izvješću navedeni Odbor objavit će 2. travnja 2015. godine.