Ministar Bošnjaković: Lakše osnivanje i brisanje trgovačkog društva

Danas je na otvorenom dijelu 150. sjednice Vlade raspravljeno 27. točaka dnevnog reda, među kojima i Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru te Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Obrazlažući predložene izmjene i dopune postojećih zakonskih okvira, ministar Bošnjaković rekao je kako su dva najčešća oblika osnivanja u Republici Hrvatskoj osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću  te će omogućavanjem njihovog osnivanja na daljinu hrvatsko gospodarstvo postati konkurentnije i privlačnije investitorima, ali će se i olakšati, ubrzati i pojeftiniti sve radnje i postupci u vezi sa sudskim registrom što je djelomičan, ali bitan doprinos konkurentnosti Republike Hrvatske i rasterećenju poduzetnika.

Po pitanju predloženih izmjena i dopuna Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, ministar Bošnjaković kazao je kako se predlažu šeste izmjene i dopune Zakona te da je razlog za predlaganje ponovnih izmjena i dopuna prvenstveno implementacija odredbi Direktive o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima i Direktive o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, ali i da su postojeće odredbe Zakona tehnički i sadržajno unaprijeđene u svrhu postizanja veće jasnoće i usklađenosti s ostalim primjenjivim zakonodavstvom Republike Hrvatske.
 

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Navedenim nacrtom konačnog prijedloga Zakona predlaže se osuvremeniti i olakšati osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. u Republici Hrvatskoj, omogućiti lakši izlazak s tržišta i prenijeti u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara.

Prijedlog osuvremenjivanja i olakšavanja je:

• osnivanje d.o.o i j.d.o.o. u potpunosti na daljinu (on-line; „na daljinu“),
• prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač d.o.o. morat će uplatiti najmanje 1/4 svog uloga za preuzeti poslovni udio (ukupni iznos svih uplata u novcu neće moći biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala),
• umjesto dosadašnja tri j.d.o.o. će moći osnovati maksimalno do 5 članova (ulazak u metodologiju Doing bussiness ljestvice),
• napuštanje obveze utvrđivanja predmeta poslovanja u društvenom ugovoru - jeftinija i brža „do-registracija“ djelatnosti kojima se društvo bavi,
• ukida se obveza deponiranja potpisa,
• elektronička komunikacija sa sudskim registrom (javni bilježnici, odvjetnici, Hrvatska gospodarska komora),
• briše se trgovac pojedinac kao posebna vrsta obrtnika jer ih ima 10 u RH - poslovat će po pravilima obrta.

Brisanje bez likvidacije odnosno lakši izlazak s tržišta omogućit će se propisivanjem postupka za jednostavniju, bržu i jeftiniju likvidaciju trgovačkog društva kapitala - tko nema dugovanja daje izjavu, briše odlukom društvo iz registra te dvije godine odgovara za eventualne obveze.

Uvođenje rješenja iz Direktive (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara radi usklađenja sa pravnom stečevinom EU odnosi se na olakšavanje izvršavanja prava dioničara trgovačkih društava čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu na način da se utvrđuju posebni zahtjevi s ciljem poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i povećanja transparentnosti.

Ti zahtjevi primjenjuju se na:

• primitke članova uprave i nadzornog odbora - nadzorni odbor utvrđuje politiku primitaka članova uprave koje ispituje revizor i odobrava glavna skupština i koja se javno objavljuje. Politikom primitaka doprinijet će se poslovnoj strategiji, dugoročnim interesima i održivosti trgovačkog društva
• utvrđivanje identiteta dioničara i olakšavanje izvršavanja prava dioničara - trgovačka društva imaju mogućnost utvrditi identitet svojih dioničara i dobiti informacije o identitetu dioničara od svakog posrednika u lancu koji posjeduje informacije, kao i obrađivati dioničareve osobne podatke radi ostvarivanja dioničarevih prava i suradnje s dioničarima
• ​transparentnost za institucijske ulagatelje i upravitelje imovinom - dužni su razviti i javno objaviti politiku o sudjelovanju dioničara ili moraju objasniti zašto su odlučili to ne učiniti. Tom politikom opisuju kako će uključiti sudjelovanje dioničara u svoju strategiju ulaganja i aktivnosti sudjelovanja koje provode.
• transakcije među povezanim osobama - posao čija vrijednost samostalno ili zajedno s drugim poslovima u zadnjih 12 mjeseci prije nego što se posao poduzima premašuje 2,5% zbroja dugotrajne i kratkoročne imovine utvrđene zadnjim godišnjim financijskim izvješćem mora se podnijeti na odobrenje nadzornom odboru i javno objaviti kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita interesa trgovačkog društva.  

 

Nacrt Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

S obzirom na izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima potrebno je istodobno izmijeniti i Zakon o sudskom registru.

Stoga se nacrtom Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru uvodi osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. elektroničkim putem – preko aplikacije e-osnivanje („na daljinu“) povezanom sa sustavom START Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta - 15 minuta za ispunjavanje prijave na propisanom obrascu on line.

Cilj koji se time želi postići je osnivanje trgovačkog društva bez sudjelovanja javnog bilježnika i s minimalnim troškovima (plaćala bi se samo sudska pristojba) te unaprjeđenje osnivanja d.o.o. i j.d.o.o., prvog koraka u svijetu poduzetništva, koje mora biti prilagođeno sadašnjem vremenu i novim komunikacijskim mogućnostima.

Navedenim Konačnim prijedlogom Zakona brišu se odredbe o rezervaciji imena ili naziva, skraćuje se rok u kojem sud mora donijeti rješenje o upisu u sudski registar kada je podnesena uredna i po sadržaju osnovana prijava za upis s prilozima - s 15 dana na pet radnih dana, a u postupcima nakon brisanja subjekta iz sudskog registra propisuje se određivanje likvidacijske mase kao novog subjekta upisa te time i novog subjekta sposobnog za sudjelovanje u svim postupcima (kod naknadno pronađene imovine otvara se mogućnost naplate kod dugovanja ili raspodjela imovine članovima društva).
 

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije

Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije  uređeno je područje pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije te se tim zakonom u domaći pravni poredak transponiraju zakonodavni akti Europske unije u ovom pravnom području.

Navedeni Zakon uređuje oblike pravosudne suradnje propisane zakonodavstvom Europske unije:

• europski uhidbeni nalog i postupak predaje,
• nalog za osiguranje imovine ili dokaza,
• europski nalog za pribavljanje dokaza,
• priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta,
• priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni,
• priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode,
• priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije,
• priznanje i izvršenje odluka o mjerama opreza i europski nalog za zaštitu

Razlog za predlaganje šestih izmjena i dopuna Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije prvenstveno je implementacija odredbi Direktive (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima i Direktive (EU) 2016/1919 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

Ciljevi obje direktive su uspostavljanje minimalnih standarda u području procesnih prava okrivljenika kojim se ujedno olakšava pravosudna suradnja zasnovana na načelu uzajamnog priznavanja kroz jačanje uzajamnog povjerenja. 

Implementacija predmetnih direktiva zahtijeva i izmjenu Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež koji reguliraju prava okrivljenih osoba u domaćem kaznenom postupku, a supsidijarno se primjenjuju i na postupke po europskom uhidbenom nalogu.

Navedenim prijedlogom Zakona izmijenjen je članak koji uređuje prava tražene osobe prilikom izvršavanja europskog uhidbenog naloga, a uveden je i novi članak koji se odnosi na postupak prema djetetu kao traženoj osobi u odnosu na koju je izdan europski uhidbeni nalog.

Nadalje, postojeće odredbe Zakona su tehnički i sadržajno unaprijeđene u svrhu postizanja veće jasnoće i usklađenosti s ostalim primjenjivim zakonodavstvom Republike Hrvatske, intervencijom u odredbe o europskom uhidbenom nalogu u dijelu koji se odnosi na postupanje po zaprimljenoj dokumentaciji vezano za europski uhidbeni nalog, odredbe kojima se uređuje provođenje nadzora telekomunikacija kao i odredbe o supsidijarnoj primjeni odgovarajućih zakona.

Izvor slike: Vlada RH

Pisane vijesti