Na sjednici Vlade prihvaćene izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom postupku

Slika /slike/vijesti naslovnica/2022/ožujak/VRH_8714.jpg

Ministar Ivan Malenica na 109. sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavio je, između ostalog, nacrte prijedoga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa.

Zakon o parničnom postupku

Uvode se precizni rokovi za završetak postupka: 3 godine za prvostupanjske postupke, 1 godinu za drugostupanjske - žalbene postupke, kod sporova male vrijednosti propisuje se rok od godinu dana u prvom stupnju i rok od 6 mjeseci za žalbeni postupak. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta. Od sada će se pripremno ročište morati održati u roku od 3 mjeseca, a glavna rasprava najkasnije u roku od 6 mjeseci.

Vrhovni će sud odluku o prijedlogu za dopuštenje revizije donositi u roku od 6 mjeseci,  odluku u roku od dvije godine od dana primitka revizije. Redefiniraju se odredbe o reviziji - revizijski će se postupak pokretati prijedlogom za dopuštenje revizije neovisno o vrsti spora. Važna novina je da se uvodi plan upravljanja postupkom. Suci će na prvom ročištu definirati hodogram aktivnosti u postupku s utvrđenim spornim činjenicama i pravnim pitanjima. Cilj uvođenja tog procesnog kalendara je potaknuti proaktivniji pristup u rješavanju predmeta, a građanima omogućiti transparentan uvid u postupak i predvidivost daljnjih aktivnosti.

Uvodi se tonsko snimanje ročišta. Zapisnik će se voditi samo o najbitnijim radnjama poduzetim na ročištu. To će značajno skratiti trajanje samog ročišta. Sporovi male vrijednosti propisuju se kao u pravilu pisani sporovi. Ročišta u takvoj vrsti predmeta moći će se održati iznimno, u propisanim situacijama. Dodatno se proširuje krug obveznika sudionika e-Komunikacije.

"Predložene izmjene dio su mozaika promjena koje Vlada provodi u pravosuđu kako bi smanjila dugotrajnost postupka, digitalizirala postupke i povećala učinkovitost našeg pravosuđa. Ove promjene korak su u jačanju povjerenja građana u pravosuđe" izjavio je ministar.

Zakon o kaznenom postupku

Predloženim izmjenama uvode se novine kojima će se kazneni postupak modernizirati, ubrzati i osigurati instrumenti za efikasnije kazneno sudovanje.Uvodi se obvezno tonsko snimanje rasprava. Prijepisi rasprava neće biti obvezan, već će o tome odlučivati predsjednik vijeća kada postoje opravdan razlog za to. Puna primjena tonskog snimanja ročišta dovest će do ubrzanja postupka, lakšeg praćenja rasprava i povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava.

Uvodi se elektronička komunikacija i u kaznenom postupku. Implementacija sustava e-Komunikacija omogućit će slanje pismena online što će skratiti vrijeme i troškove postupka, a sudionicima olakšati komunikaciju sa sudom.  Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuje se mogućnost uporabe audio-vizualnog linka u kaznenom postupku odnosno mogućnost održavanja rasprava na daljinu.

Zakon o ovjeravanju potpisa

Nakon donošenja Zakona o javnom bilježništvu 1993. izmjenama Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa iz 1994. predviđeno je da će se postupno s uspostavom javnobilježničke službe u Hrvatskoj poslove ovjeravanja potpisa, rukopisa i prijepisa prestati obavljati uredi, ispostave i gradski uredi rješenjem ministra uredbe o prestanku obavljanja tih poslova. 

Budući da je pravna materija kojom se uređuju pitanja Zakona o ovjeravanju potpisa u cijelosti uređena drugim propisima, potrebno je cijeli zakon staviti izvan snage.

Prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava i javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava i javne uprave za razdoblje od 2022. do 2024. godine

Ministarstvo pravosuđa i uprave u suradnji s ključnim dionicima izradilo je nacionalne planove razvoja - ključne dokumente strateškog planiranja kojima se usmjerava razvoj pravosuđa i uprave u srednjoročnom razdoblju. Posebni ciljevi nacionalnih planova u suglašeni su s ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i reformama koje ćemo provesti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

"Modernizacija i poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava važna je ne samo zbog osiguranja pravne sigurnosti u društvu, već i zbog stvaranja novih mogućnosti za građane i poduzetnike. Razvojni ciljevi postavljeni u Nacionalnom planu razvoja pravosudnog sustava za cilj imaju stvoriti učinkovito pravosuđe kojem građani vjeruju i društvo u kojem svatko može biti siguran da će svoja prava ostvariti u brzom i učinkovitom postupku" izjavio je ministar Malenica.

Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava obuhvaća 5 posebnih ciljeva:

  1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka
  2. Osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka
  3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu
  4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga
  5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije.

Za provedbu Nacionalnog plana u idućih šest godina predviđeno je više od 1,8 milijardi kuna. Paralelno uz Nacionalni plan izrađen je i prvi Akcijski plan provedbe za razdoblje od 2022. do 2024. Akcijski plan obuhvaća 33 mjera za koje je osigurano preko 736 milijuna kuna iz Državnog proračuna i drugih izvora.

"Učinkovita, agilna i transparentna javna uprava i pouzdano pružanje javnih usluga preduvjeti su za poticajno poduzetničko okruženje i bolje uvjete za sve građane. Unaprjeđenjem poslovnih procesa i javnih usluga, smanjenjem administrativnog opterećenja, osnaživanjem tijela javne uprave i kvalitetnim upravljanjem ljudskim potencijalima javna će uprava biti bliža građanima" izjavio je ministar Malenica.

Nacionalnim planom razvoja javne uprave definirani su ključni razvojni prioriteti:
  1. Korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje javnih usluga
  2. Digitalna transformacija javne uprave    
  3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi      
  4. Jačanje kapaciteta javne uprave za oblikovanje i provedbu javnih pol         
  5. Unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti lokalne i područne (regionalne) samouprave  

Za provedbu Nacionalnog plana u idućih šest godina predviđeno je više od 2,45 milijardi kuna.
Paralelno s izradom Nacionalnog plana razvoja javne uprave izrađen je prvi provedbeni Akcijski plan za razdoblje 2022. do 2024.  Akcijski plan predviđa 37 mjera vrijednih preko 1,3 milijardi kuna.

Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“

Vlada je na sjednici 18. veljače 2022. donijela Zaključak kojim je zadužila Ministarstvo pravosuđa i uprave za provjeru broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa. Uz to, tim je zaključkom zaduženo Ministarstvo da omogući promatranje postupka provjere potpisa birača ne samo za predstavnike inicijativa, već i za promatrače svih parlamentarnih političkih stranaka, nevladinih udruga koje su registrirane kao udruge koje djeluju u području neovisnog promatranja izbornih postupaka odnosno na području zaštite ljudskih prava, te DIP.

U postupku provjere potpisa za Građansku inicijativu „Dosta je stožerokracije“ provjereni su svi potpisi iz 10.090 knjiga iz 41 kutije. Provjereno je 397.133 potpisa od kojih je 372.635 pravovaljano, a 24.498 nepravovaljano. Utvrđeno je da je raspisivanje referenduma za ovu inicijativu zatražilo 10 posto od ukupnog broja birača. Također, u postupku provjere potpisa za Građansku inicijativu „Odlučujmo zajedno“ provjereni su svi potpisi iz 9.990 potpisnih knjiga iz 41 kutije. Provjereno je 394.447 potpisa od kojih je 370.310 pravovaljano, a 24.137 nepravovaljano. Utvrđeno je da je raspisivanje referenduma za ovu inicijativu zatražilo 10 posto od ukupnog broja birača.
 
"Postupak provjere potpisa birača proveden je na zakonit i maksimalno transparentan način. Predstavnici inicijativa bili su prisutni u svim fazama postupka od preuzimanja kutija, unosa podataka odnosno provjere do vraćanja kutija Hrvatskom saboru" zaključio je ministar.




 

Pisane vijesti