Prvi zakonodavni okvir za lobiranje

Slika /slike/01 Sjednice Vlade RH/VRH_5910.jpg

Lobiranje se prvi puta uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima, smjernicama i preporukama GRECO-a

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske u četvrtak, 2. listopada usvojen je prijedlog Zakona o lobiranju kojim se po prvi puta u hrvatskom zakonodavstvu definira lobiranje kao aktivnost, lobisti, lobirane osobe, korisnik lobiranja te se uređuju načela lobiranja, a propisuje se i što se ne smatra lobiranjem.

Zakonskim se prijedlogom uvodi registar lobista koji će biti javan i vodit će se pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela. 

Lobisti će o svom radu odnosno lobiranju podnositi godišnje izvješće Povjerenstvu za odlučivanju o sukobu interesa, koje će biti ovlašteno izricati i mjere u slučaju povrede Zakona o lobiranju. Izrečene mjere navodit će se u Registru.

Osim toga, propisuje se da lobirane osobe neće moći 18 mjeseci nakon prestanka dužnosti ili službe lobirati u odnosu na tijelo u kojem su obavljali dužnost ili službu.

„Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te predstavlja važan iskorak u kreiranju antikorupcijske politike i preventivnom djelovanju“, istaknuo je ministar Malenica.

Novi iznosi naknada za odvjetnike, vještake, prevoditelje i tumače koji sudjeluju u pružanju sekundarne pravne pomoći

Vlada je također usvojila nove  iznose naknada za sekundarnu pravnu pomoć. Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2023. utvrđuju se novi iznosi vrijednosti bodova i naknada za odvjetnike, vještake, prevoditelje i tumače koji sudjeluju u pružanju sekundarne pravne pomoći.

Tako se vrijednost boda za odvjetnike koji pružaju sekundarnu pravnu pomoć utvrđuje u visini od 1,25 eura bruto te se utvrđuje iznos bodova za pravnu pomoć u parničnim postupcima u mirnom rješenju spora i zastupanja u izvanparničnom postupku, kao i iznosi bodova za pravne radnje u ovršnom postupku i postupcima osiguranja.

Kada je riječ o naknadama za rad vještaka, vrijednost boda utvrđuje se u iznosu od 0,21 euro bruto.

Sekundarnu pravnu pomoć tijekom 2022. godine dobilo je 2.459 stranaka među kojima je 1.208 postupaka iz obiteljskih odnosa.

Usklađuju se odredbe Stečajnog zakona s uvođenjem eura

Izmjenama odredbi Stečajnog zakona mijenja se valuta i usklađuje iznos za predujam troškova predstečajnog postupka, naknade za prijavu tražbine, najniži iznos temeljnog kapitala društva stečajnih upravitelja s ograničenom odgovornošću, predujam za namirene troškove stečajnog postupka, naknade za neovlašteno korištenje odnosno uporabu predmeta stečajne mase, početne cijene nekretnine na četvrtoj dražbi te novčane kazne.

Uredbe kojima Vlada uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora vrijedit će do 15. prosinca 2024.

Vlada je usvojila i Konačni prijedlog Zakona o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora u novom razdoblju od godinu dana.

Vladu se ovlašćuje na donošenje uredbi o određenim pitanjima kada Sabor ne zasjeda, osim onih pitanja koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe na temelju zakonske ovlasti bit će na snazi najdulje do 15. prosinca 2024. godine.
 

Stranica