Rezultati istraživanja javnog mnijenja - sukob interesa u obnašanju javnih funkcija, rujan 2010.g.

 

Građani Republike Hrvatske očekuju od dužnosnika da tijekom svog mandata prijave i svoju i imovinu bliskih srodnika, ne primaju vrijedne darove i budu maksimalno posvećeni radu za javno dobro, a one koji bi najdrastičnije kršili ta načela kaznili bi smjenjivanjem s dužnosti i doživotnom zabranom obnašanja javnih dužnosti uz novčanu ili zatvorsku kaznu. To pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnijenja o koje je za Transparency International Hrvatska provela agencija Promocija Plus između 20. i 23. rujna na reprezentativnom uzorku građana. Ispitan je stav građana o pojedinim odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, a ista istraživanja je TIH proveo i 2003. i 2005. godine.

Svakako ohrabruje podatak da je postotak građana koji su čuli za Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti narastao s 41,8 posto, koliko ih je znalo za zakon 2003., odnosno prije njegova donošenja, narastao na 68,2 posto. Broj građana koji smatraju da dužnosnici mora dati podatke o svom imovnom stanju bio je već kod prvog istraživanja preko 90 posto, a u međuvremenu je narastao na 95,4 posto, od čega se 81 posto slaže u potpunosti. Ovako visok postotak suglasnosti može se tumačiti kao posljedica velikog broja skandala koji su pokazali da u hrvatskoj administraciji veći broj dužnosnika ima imovinu u disproporciji s prihodima. Broj građana koji smatraju da vrijednost poklona dužnosnicima ne bi smjela biti veća od 500 kuna neznatno oscilira (91 posto 2003., 89,5 posto 2005. i 90,2 posto 2010.).

Nakon donošenja zakona u listopadu 2003. godine porastao je broj građana koji smatraju da dužnosnici ne bi smjeli biti članovi nadzornih odbora poduzeća: u ispitivanju provedenom prije donošenja zakona za tu odredbu se zalagalo 82,7 posto ispitanika, a u najnovijem istraživanju 86,6 posto. Otprilike jednako je porastao broj građana koji smatraju da dužnosnik za trajanja mandata ne bi smio raditi pod autorskim ugovorom za druge: sa 79,7 posto 2003. preko 81,9 posto 2005. na 84 posto. Međutim, smanjio se broj ispitanika koji smatraju da dužnosnici ne bi smjeli raditi u znanstvenim ustanovama: 2003. je protiv toga bilo 56,8 posto ispitanika, a ove godine 50,2 posto.

Najšarolikiji su odgovori na pitanje što bi dužnosnici za mandata trebali učiniti sa svojim poduzećem: najviše građana, 23,4 posto, smatra da bi trebali prenijeti vlasnička prava na posebnu tvrtku (2003. 20,5 posto), 22,8 posto smatra da vlasnici poduzeća ne bi smjeli biti državni dužnosnici (2003. 25,5 posto) a 21,9 posto misli da bi trebali za mandata zamrznuti poslovanje svog poduzeća. Kod najblaže kazne za prekršitelje ovih odredbi mišljenja su podijeljena i variraju od novčane kazne, za koju se izjasnilo 21,9 posto ispitanika, koja bi u kombinaciji sa smjenjivanjem s funkcije bila prihvatljiva za 21,1 posto ispitanika do smjenjivanja s funkcije uz doživotnu zabranu obavljanja javne funkcije i eventualnu novčanu ili zatvorsku kaznu, što bi bila prihvatljiva najblaža kazna za 2,4 posto ispitanika. Međutim, većina ispitanika, njih čak 55,3 posto, smatra da bi to bila prihvatljiva najstroža kazna.

 

* - tekst preuzet sa internetske stranice Transparency Internationa-a Hrvatska