Ministarstvo pravosuđa i Britansko Veleposlanstvo u Zagrebu organizirali su 27. listopada 2009. godine radionicu na temu međuagencijske suradnje u provođenju i nadzoru antikorupcijskih programa.
Ovom radionicom željelo se poboljšati praktična znanja djelatnika zaduženih za provođenje i nadzor antikorupcijskih programa, te unaprijediti mehanizme međuagencijske suradnje. U skladu s tim, cilj radionice također je bio i upoznavanje sudionika s dobrom praksom u suradnji, provođenju i nadzoru antikorupcijskih programa u državama članicama Europske unije. Radionici su prisustvovali predstavnici državnih tijela, medija, te nevladinih organizacija.
Na radionici su, uz domaće stručnjake, iskustva pojedinih država članica Europske unije prezentirali i istaknuti strani predavači. Polaznici su imali priliku kroz prezentacije, analizu slučajeva i diskusije identificirati najbolje prakse, mehanizme i strategije međuagencijskoj suradnji na području borbe protiv korupcije.
Radionicu su pozdravnim govorima otvorili ministar pravosuđa dr. sc. Ivan Šimonović i britanski veleposlanik u Zagrebu David Graeme Blunt. Predavači su bili g. Konstantin Palikarski, (bivši ravnatelj bugarske antikorupcijske agencije), gđa. Nataša Đurović (USKOK), g. Aleksejs Loskutovs ( bivši ravnatelj Ureda za prevenciju i suzbijanje korupcije (KNAB) Republike Latvije), g. Davor Dubravica (načelnik Sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske), g. Roman Prah (viši savjetnik Komisije za prevenciju korupcije Republike Slovenije) i g. Zorislav Antun Petrović (predsjednik Transparency International Hrvatska).
Ministar pravosuđa prof. dr. sc. Ivan Šimonović pozdravio je sve goste radionice te zahvalio britanskoj ambasadi na velikoj pomoći i potpori pri organizaciji radionice. Na početku svoga govora istaknuo je kako je Hrvatska ostvarila znatan napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Određena je zakonska osnova za borbu protiv korupcije i kriminala; kazneni zakon je dao moćno oružje Državnom odvjetništvu, te je osnažio njegovu ulogu u cilju ostvarenja učinkovitijih rezultata. Istaknuo je važnost članka 82. Kaznenog zakona koji je omogućio da se optuženima za korupciju i kriminal oduzme sva imovina osim ako optuženi ne dokažu da su je stekli na zakonit način. Nadalje, ministar je istaknuo organizacijsku strukturu odnosno “uskočku vertikalu“ u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Osim Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) osnovanog 2001. godine, tzv. “uskočku vertikalu“ čine još Policijski Nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) te Sudski odjeli za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminala („uskočki sudovi“).
Ministar Šimonović je istaknuo važnost uloge Povjerenstva za praćenje provedbe mjera suzbijanja korupcije. Povjerenstvo je nedavno podignuto na još veću razinu na čelu s Premijerkom RH gospođom. Jadrankom Kosor što zasigurno odražava i jačanje horizontalne vertikale, te međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije.
Ministar je još jednom istaknuo važnost suradnje svih institucija i djelatnika zaduženih za provođenje i nadzor antikorupcijskih programa, te naglasio kako ćemo, polazeći od naših iskustava i iskustava kolega iz inozemstva, zasigurno pridonijeti jačanju međuagencijske suradnje.
Britanski veleposlanik g. David Graeme Blunt je na početku svoga govora zahvalio svim uzvanicima i organizatorima na odličnoj organizaciji radionice. Istaknuo je važnost teme radionice, te naglasio kako je poštivanje pravnog poretka te hvatanje u koštac s korupcijom u svim njenim oblicima od neizmjerne važnosti za svako liberalno i demokratsko društvo. To je centralna točka svake vlade u svijetu pa tako i Hrvatske. Velika Britanija pruža punu podršku Hrvatskoj za pristupanje Europskoj uniji te pozdravlja Vladine napore i borbu da se obračuna s korupcijom. Napominje kako ta borba nije jednostavna jer korupcija ima puno različitih lica i nije ju uvijek lako prepoznati. Napominje kako nema društva gdje korupcija nije prisutna. U svom govoru osvrnuo se na nekoliko primjera iz zapadnih zemalja, te istaknuo kako Hrvatska nije sama u ovoj borbi niti je korupcija karakteristična samo za Hrvatsku. Važna je snažna volja da se ovom problemu odupre. Veliki napori koji se ulažu u borbu protiv korupcije imaju i veliku potporu od strane javnosti i građana koji žele pravedno društvo.
Istaknuo je kako različite agencije, kao na primjer porezna uprava, financijska policija, različiti inspektorati, državno odvjetništvo, policija i ostali, trebaju biti učinkovite i surađivati međusobno u borbi protiv korupcije. Sve one imaju ključnu ulogu u razvoju društva koje je lišeno korupcije. Nadalje, u svom govoru naglasio je kako se Strategija i Akcijski plan provode, kako se jača zakonodavni okvir, te se zahvalio ministru na tim važnim uspjesima.
Na kraju svog govora rekao je da su putovi prošlosti prošlost, te da se treba gledati u budućnost; još jednom je naglasio podršku Velike Britanije Hrvatskoj na svom putu ka Europskoj uniji.
G. Konstantin Palikarski, bivši ravnatelj bugarske antikorupcijske agencije, je na početku svoga govora naglasio važnost administrativnog kapaciteta u suzbijanju korupciju, odnosno važnost učinkovitog pružanja usluga. Iznimno je važna i politička volja za obračun s korupcijom koju mora upotpunjavati odgovarajući administrativni kapacitete. Naglasio je posljedice korupcije, koje su ekonomske (veće cijene, smanjeno tržišno natjecanje, manji državni prihodi…), društvene (veće društvene nejednakosti, smanjeni socijalni kapital…) i političke (smanjeno povjerenje u političare i državne institucije).
G. Palikarski je posebno istaknuo kako su za borbu protiv korupcije važni monitoring, jačanje integriteta i adekvatna koordinacija provođenja zakona (odnosno, detekcija, rekacija i progon počinitelja kaznenih djela) i prevencije putem edukacija. Svrha edukacija je da svi javni službenici budu upoznati s onim što se od njih očekuje, kao i sa ponašanjima koja su im zabranjena. Govoreći o pravilnoj koordinaciji, g. Palikarski je pojasnio dva moguća modela, a to su centralizirani i decentralizirani. Centralizirani model podrazumijeva postojanje antikorupcijskih institucija, kao što je primjerice antikorupcijska agencija. Dobre strane ovakvog pristupa očituju se u lakšoj koordinaciji aktivnosti, te u činjenici da institucija nije korumpirana jer je tek uspostavljena. Loše strane očituju se u tome što u slučaju postojanja središnje agencije za suzbijanje korupcije ostale institucije mogu odlučiti kako borba protiv korupcije više nije njihov problem.
Na kraju govora, g. Palikarski je naglasio kako učinkovite institucije za borbu protiv korupcije moraju imati kvalitetno vodstvo (odnosno čelnike s vizijom), kvalitetan menadžment, uvježbano osoblje i adekvatne resurse.
Gđa. Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, započela je izlaganje podsjetivši prisutne da je USKOK osnovan krajem 2001. godine kada je donesen Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. U 2009. godini uspostavljena je tzv. “uskočka vertikala” osnivanjem tzv. uskočkih odjela na četiri županijska suda (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te Policijskog nacionalnog USKOK-a. Cjelokupna državnoodvjetnička organizacija sastoji se od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, od 20 županijskih državnih odvjetništava, 53 općinska državna odvjetništva i USKOK-a kao posebnog državnog odvjetništva nadležnog za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. USKOK je nadležan za cijelu Hrvatsku, a u svom sastavu ima četiri odjela (Odjel tužitelja, Odjel za sprječavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću, Odjel za istraživanje i dokumentaciju, te Odjel za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage).
Gđa. Đurović je navela kako je USKOK s ciljem jačanja međuagencijske suradnje do sada sklopio sporazume s Poreznom upravom i s Ravnateljstvom policije, te da je trenutno u pripremi i potpisivanje sporazuma s Upravom za sustav javne nabave.
Nadalje je navela da je daljnje unaprjeđenje međuagencijske suradnje jedna od nekoliko komponenti dvogodišnjeg IPA projekta 2007 „Jačanje kapaciteta USKOK-a“ koji će se započeti 2010. godine. U akcijama iz nadležnosti USKOK-a kao što su Maestro, Pet zvjezdica, Dijagnoza I i II, Indeks i dr. osnivani su multidisciplinarni timovi u kojima su uz državne odvjetnike i policiju bili i stručnjaci iz Porezne uprave, predstavnici obavještajne zajednice itd. Gđa. Đurović je nadalje navela kako je za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a od 1. srpnja 2009. u primjeni novi Zakon o kaznenom postupku kojim umjesto istražnog suca istragu vodi državni odvjetnik. Dosadašnja iskustva u primjeni navedenog zakona pokazuju da istrage kraće traju odnosno da se postiže cilj ubrzanja kaznenog postupka. Gđa. Đurović je posebno naglasila kako je uz procesuiranje počinitelja kaznenih djela važno oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi. U tom smislu je značajna izmjena Kaznenog zakona od 1. siječnja 2009. koja se odnosi na tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a.
Potom je gđa. Đurović napomenula kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske sklopilo brojne sporazume o suradnji sa državnim odvjetništvima drugih zemalja na temelju kojih se odvija efikasna suradnja u predmetima međunarodnog karaktera..Na kraju svog izlaganja gđa. Đurović je istaknula značaj nevladinih organizacija, medija i građana za učinkovitu borbu protiv korupcije.
G. Aleksejs Loskutovs, bivši ravnatelj Ureda za prevenciju i suzbijanje korupcije (KNAB) Republike Latvije, je na početku svoga govora napomenuo kako je KNAB osnovan 2002. godine kao središnja institucija za prevenciju i borbu protiv korupcije. KNAB se bavi sa tri vrste djelatnosti: prevencijom korupcije, suzbijanjem korupcije i edukacijama.
U sklopu prevencije, KNAB provodi nadzor nad javnim službenicima (njih ukupno 574) radi sprječavanja eventualnih sukoba interesa. KNAB također vrši nadzor nad financiranjem političkih stranaka. Jednako tako, KNAB ima mogućnost utjecanja na zakone na način da predlažu određene izmjene ukoliko uoče korupcijske opasnosti. U okviru suzbijanja korupcije KNAB ima ovlasti provoditi istrage sukladno Kaznenom zakonu.
Edukacije koje KNAB provodi odnose se na promidžbene kampanje, izrade brošura i održavanje raznih predavanja. G. Loskutovs je naglasio kako indeks percepcije korupcije pokazuje znatan napredak Latvije na području provođenja antikorupcijskih aktivnosti (2002. godine ocjena je bila 3,7 , a 2008. godine 5,0, pri čemu je 10 najbolja ocjena). Nadalje, g. Lostutovs je istaknuo kako postoje određeni preduvjeti koji trebaju biti zadovoljeni kako bi antikorupcijski programi bili učinkoviti, a to su: jasno i precizno definirani ciljevi, organizacija seminara, rasprava, konzultacije s autoritetima zaduženima za provođenje mjera itd. Na kraju, g. Loskutovs se osvrnuo na neke od problema s kojima se suočavaju antikorupcijski programi, od kojih su najčešći nedovoljni financijski i ljudski resursi, nedostatak znanja, nedostatak ineteresa za provedbu mjera iz programa itd.
G. Davor Dubravica, Načelnik Sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa osvrnuo se u svom govoru na Strategiju suzbijanja korupcije koju je Hrvatski Sabor usvojio 19. lipnja 2008. godine, te na pripadajući mu Akcijski plan koji je usvojila Vlada RH 25. lipnja 2008. godine. Istaknuo je kako načelo suradnje obvezuje sva tijela zadužena za provođenje Strategije i Akcijskog plana na suradnju u provođenju mjera sukladno pozitivnim propisima. Ta su tijela u provedbi suradnje dužna odrediti jasne ciljeve i mjere koje će radi ostvarivanja tih ciljeva poduzeti. Isto tako opći ciljevi Strategije su unapređivanje suradnje između državnih tijela nadležnih za provedbu Strategije.
Istaknuo je važnost Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije s 195 mjera i sa jasno podijeljenim poglavljima. G. Dubravica je primijetio kako većina ljudi nije upoznata sa Strategijom i Akcijskim planom u dovoljnoj mjeri. Zanimanje javnosti teško da će zadovoljiti činjenica da je neka mjera u potpunosti ispunjena; ono je više usmjereno na represivne metode suzbijanja korupcije. No, ističe kako ispunjenje neke mjere uvelike pomaže da se slučajevi korupcije ne pojavljuju, odnosno pridonosi uvelike smanjenju rizika korupcije, što je i krajnji smisao preventivnih mjera. G. Dubravica je istaknuo zadovoljstvo provedbom Akcijskog plana, te naveo da je ispunjeno 80% mjera od onih koje su dosad trebale biti ispunjene. Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa svakodnevno radi na praćenju provedbe mjera, te komunicira sa nadležnim tijelima kako bi taj postotak u budućnosti bio još veći. Sektor izrađuje monitoring tablice o provođenju Akcijskog plana koje se objavljuju na web stranici antikorupcija.hr i redovno ažuriraju. Isto tako izrađena je Analiza provođenja i učinaka mjera iz Akcijskog plana koja je također dostupna na webu.
U svom govoru g. Dubravica se osvrnuo i na nadzore provođenja Strategije i Akcijskog plana koje čine: Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera za suzbijanje korupcije (koje je podignuto na još veću razinu, te mu sada predsjedava predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor), Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (koje vrši parlamentarni nadzor), te mediji i organizacije civilnog društva. U svom izlaganju detaljno je objasnio nadležnost Povjerenstva i Nacionalnog vijeća te odnos prema praćenju antikorupcijskih programa.
Suradnja s medijima i organizacijama civilnog društva od velike su važnosti, te u skladu s tim Ministarstvo pravosuđa održava okrugle stolove s pripadnicima medija i nevladinih organizacija u svrhu edukacije, te aktualnih pitanja i diskusija vezanih za provedbe mjera iz Akcijskog plana, napomenuo je u svom govoru g. Dubravica.
G. Roman Prah, viši savjetnik Komisije za prevenciju korupcije Republike Slovenije , u svom izlaganju osvrnuo se na rad Komisije, implementaciju Anti- korupcijske strategije, te na slovenska iskustva u međuagencijskoj suradnji. Komisija za prevenciju korupcije je neovisna institucija osnovana Zakonom o sprječavanju korupcije, a kontrolu njenog rada vrši Parlamentarna komisija. U nadležnost komisije spadaju sukob interesa, primanje darova, registar službenika, nadzor i kontrola imovine službenika, planovi integriteta te zaprimanje i obrada pritužbi vezanih za sumnju na korupciju. Također, nadodao je g. Prah, u nadležnost Komisije spadaju koordinacija implementacije strategije, analiza statističkih podataka o korupciji, suradnja sa drugim državnim institucijama u pripremi regulative za sprječavanje korupcije, nadzor implementacije regulative na području korupcije te ostalo.
G. Prah je istaknuo kako Komisija surađuje sa sličnim nacionalnim, internacionalnim i nevladinim institucijama u cilju sprječavanja korupcije. Također, Komisija organizira i edukacije za profesionalni razvoj vezan za sprječavanje korupcije za državne službenike i privatni sektor. Ciljevi rada komisije su razvoj i implementacija jednakih etičkih standarda, eliminacija korupcijskih rizika, stvaranje zakonodavnog i institucionalnog okvira koji se uspješno bori protiv korupcije, stvaranje društva sa nultom tolerancijom prema korupciji, implementacija internacionalnih standarda u domaće zakonodavstvo, transparentno financiranje političkih stranaka, učinkovita reforma javne uprave, sprječavanje i eliminiranje sukoba interesa u javnoj upravi, osiguranje transparentnog trošenja iz državnog budžeta, jačanje svijesti građana o štetnosti korupcije, te ostalo.
G. Prah istaknuo je kako se treba i dalje raditi na poboljšanju suradnje, primarno putem odgovarajuće implementacije propisa, redovitim sastancima i građenjem povjerenja.
G. Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International Hrvatska, u svom izlaganju osvrnuo se na ‘alate’ s kojima Transparency International ‘mjeri’ korupciju a to su: indeks percepcije korupcije (IPK) te barometar korupcije.
Indeks percepcije korupcijeje poredak zemalja prema stupnju percepcije raširenosti korupcije među državnim službenicima i političarima koji godišnje sastavlja Transparency International, a odražava stajališta poslovnih ljudi i analitičara iz cijelog svijeta uključujući stručnjake iz ocjenjivanih zemalja koji daju mišljenje o korupciji u pojedinim zemljama. G. Petrović je napomenuo da je riječ samo o percepciji jer je korupciju nemoguće izmjeriti. G. Petrović je istaknuo kako je indeks percepcije korupcije za Hrvatsku sve bolji iz godine u godinu. IPK za Hrvatsku za 2008. godinu iznosi 4,4, pri čemu se IPK ljestvica kreće od 1 do 10, gdje 1 označava zemlju s potpunom korupcijom, a 10 stanje bez korupcije. Hrvatska s ocjenom 4,4 očito još ima problema, dodao je g. Petrović, no na dobrom je putu. G. Petrović također je istaknuo kako je u našoj regiji Slovenija daleko najbolje ocjenjena dok su Srbija, Makedonija, te Bosna i Hercegovina lošije ocjenjene od Hrvatske.
Barometar korupcije je globalno ispitivanje percepcije korupcije i iskustva javnosti o korupciji. Istraživanje se provodi u više zemalja na dan borbe protiv korupcije, 09. prosinca, dana kada je potpisana Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Rezultati za Hrvatsku iz 2007. godine pokazuju da građani tradicionalno smatraju da je najkorumpiranije pravosuđe, zatim zdravstvo, političke stranke i lokalne vlasti.. Barometar korupcije je isključivo stav građana na kojeg mogu utjecati osobna iskustva i napisi medija, no to ne znači da je pravosuđe najkorumpiranije.
Na kraju svog izlaganja, g. Petrović je rekao kako mu je izrazito zadovoljstvo sudjelovati na okruglim stolovima koje su organiziraju Ured za udruge Vlade RH i Ministarstvo pravosuđa, te je istaknuo kako je ovaj Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije najbolji do sada sa vrlo konkretnim i razrađenim mjerama.
Ministar je još jednom istaknuo važnost suradnje svih institucija i djelatnika zaduženih za provođenje i nadzor antikorupcijskih programa, te naglasio kako ćemo, polazeći od naših iskustava i iskustava kolega iz inozemstva, zasigurno pridonijeti jačanju međuagencijske suradnje.
Britanski veleposlanik g. David Graeme Blunt je na početku svoga govora zahvalio svim uzvanicima i organizatorima na odličnoj organizaciji radionice. Istaknuo je važnost teme radionice, te naglasio kako je poštivanje pravnog poretka te hvatanje u koštac s korupcijom u svim njenim oblicima od neizmjerne važnosti za svako liberalno i demokratsko društvo. To je centralna točka svake vlade u svijetu pa tako i Hrvatske. Velika Britanija pruža punu podršku Hrvatskoj za pristupanje Europskoj uniji te pozdravlja Vladine napore i borbu da se obračuna s korupcijom. Napominje kako ta borba nije jednostavna jer korupcija ima puno različitih lica i nije ju uvijek lako prepoznati. Napominje kako nema društva gdje korupcija nije prisutna. U svom govoru osvrnuo se na nekoliko primjera iz zapadnih zemalja, te istaknuo kako Hrvatska nije sama u ovoj borbi niti je korupcija karakteristična samo za Hrvatsku. Važna je snažna volja da se ovom problemu odupre. Veliki napori koji se ulažu u borbu protiv korupcije imaju i veliku potporu od strane javnosti i građana koji žele pravedno društvo.
Istaknuo je kako različite agencije, kao na primjer porezna uprava, financijska policija, različiti inspektorati, državno odvjetništvo, policija i ostali, trebaju biti učinkovite i surađivati međusobno u borbi protiv korupcije. Sve one imaju ključnu ulogu u razvoju društva koje je lišeno korupcije. Nadalje, u svom govoru naglasio je kako se Strategija i Akcijski plan provode, kako se jača zakonodavni okvir, te se zahvalio ministru na tim važnim uspjesima.
Na kraju svog govora rekao je da su putovi prošlosti prošlost, te da se treba gledati u budućnost; još jednom je naglasio podršku Velike Britanije Hrvatskoj na svom putu ka Europskoj uniji.
Gđa. Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, započela je izlaganje podsjetivši prisutne da je USKOK osnovan krajem 2001. godine kada je donesen Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. U 2009. godini uspostavljena je tzv. “uskočka vertikala” osnivanjem tzv. uskočkih odjela na četiri županijska suda (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) te Policijskog nacionalnog USKOK-a. Cjelokupna državnoodvjetnička organizacija sastoji se od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, od 20 županijskih državnih odvjetništava, 53 općinska državna odvjetništva i USKOK-a kao posebnog državnog odvjetništva nadležnog za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. USKOK je nadležan za cijelu Hrvatsku, a u svom sastavu ima četiri odjela (Odjel tužitelja, Odjel za sprječavanje pojava korupcije i za odnose s javnošću, Odjel za istraživanje i dokumentaciju, te Odjel za međunarodnu suradnju i zajedničke istrage).
Edukacije koje KNAB provodi odnose se na promidžbene kampanje, izrade brošura i održavanje raznih predavanja. G. Loskutovs je naglasio kako indeks percepcije korupcije pokazuje znatan napredak Latvije na području provođenja antikorupcijskih aktivnosti (2002. godine ocjena je bila 3,7 , a 2008. godine 5,0, pri čemu je 10 najbolja ocjena). Nadalje, g. Lostutovs je istaknuo kako postoje određeni preduvjeti koji trebaju biti zadovoljeni kako bi antikorupcijski programi bili učinkoviti, a to su: jasno i precizno definirani ciljevi, organizacija seminara, rasprava, konzultacije s autoritetima zaduženima za provođenje mjera itd. Na kraju, g. Loskutovs se osvrnuo na neke od problema s kojima se suočavaju antikorupcijski programi, od kojih su najčešći nedovoljni financijski i ljudski resursi, nedostatak znanja, nedostatak ineteresa za provedbu mjera iz programa itd.
Istaknuo je važnost Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije s 195 mjera i sa jasno podijeljenim poglavljima. G. Dubravica je primijetio kako većina ljudi nije upoznata sa Strategijom i Akcijskim planom u dovoljnoj mjeri. Zanimanje javnosti teško da će zadovoljiti činjenica da je neka mjera u potpunosti ispunjena; ono je više usmjereno na represivne metode suzbijanja korupcije. No, ističe kako ispunjenje neke mjere uvelike pomaže da se slučajevi korupcije ne pojavljuju, odnosno pridonosi uvelike smanjenju rizika korupcije, što je i krajnji smisao preventivnih mjera. G. Dubravica je istaknuo zadovoljstvo provedbom Akcijskog plana, te naveo da je ispunjeno 80% mjera od onih koje su dosad trebale biti ispunjene. Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa svakodnevno radi na praćenju provedbe mjera, te komunicira sa nadležnim tijelima kako bi taj postotak u budućnosti bio još veći. Sektor izrađuje monitoring tablice o provođenju Akcijskog plana koje se objavljuju na web stranici antikorupcija.hr i redovno ažuriraju. Isto tako izrađena je Analiza provođenja i učinaka mjera iz Akcijskog plana koja je također dostupna na webu.
Suradnja s medijima i organizacijama civilnog društva od velike su važnosti, te u skladu s tim Ministarstvo pravosuđa održava okrugle stolove s pripadnicima medija i nevladinih organizacija u svrhu edukacije, te aktualnih pitanja i diskusija vezanih za provedbe mjera iz Akcijskog plana, napomenuo je u svom govoru g. Dubravica.
G. Roman Prah, viši savjetnik Komisije za prevenciju korupcije Republike Slovenije , u svom izlaganju osvrnuo se na rad Komisije, implementaciju Anti- korupcijske strategije, te na slovenska iskustva u međuagencijskoj suradnji. Komisija za prevenciju korupcije je neovisna institucija osnovana Zakonom o sprječavanju korupcije, a kontrolu njenog rada vrši Parlamentarna komisija. U nadležnost komisije spadaju sukob interesa, primanje darova, registar službenika, nadzor i kontrola imovine službenika, planovi integriteta te zaprimanje i obrada pritužbi vezanih za sumnju na korupciju. Također, nadodao je g. Prah, u nadležnost Komisije spadaju koordinacija implementacije strategije, analiza statističkih podataka o korupciji, suradnja sa drugim državnim institucijama u pripremi regulative za sprječavanje korupcije, nadzor implementacije regulative na području korupcije te ostalo.