Savjet za sprječavanje korupcije

Savjet za sprječavanje korupcije je radno tijelo Vlade Republike Hrvatske osnovano s ciljem izrade, unaprjeđenja i sustavnog praćenja provedbe te procjene učinaka mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, koji ujedno određuju zadaće i sastav Savjeta te druga pitanja iz njegova djelokruga.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije 
Odluka o osnivanju Savjeta za sprječavanje korupcije 

U djelokrug poslova Savjeta spadaju:

• koordiniranje postupkom izrade nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• pripremanje prijedloga te predlaganje izmjena i dopuna nacionalnih strateških dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• sustavno praćenje provedbe aktivnosti provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije, uključujući konzultacije i savjetovanja nadležnih tijela u svim fazama njihove provedbe
• sustavna procjena učinka provedbe antikorupcijskih mjera i aktivnosti iz nacionalnih strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• razvijanje metoda s ciljem unaprjeđenja izrade, provedbe i procjene učinaka provedbe strateških i provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije
• predlaganje Vladi Republike Hrvatske ostalih mjera i aktivnosti za sprječavanje korupcije.

Nositelji provedbe aktivnosti iz provedbenih dokumenata vezanih uz sprječavanje korupcije obvezni su, na zahtjev Savjeta, dostavljati cjelovite informacije o njihovoj provedbi. Savjet izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Savjet čine:

• predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, predsjednik
• predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova
• predstavnik Ministarstva financija
• predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova
• predstavnik Ministarstva turizma i sporta
• predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja
• predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
• predstavnik Ministarstva zdravstva
• predstavnik Ministarstva poljoprivrede
• predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
• predstavnik Ministarstva kulture i medija
• predstavnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
• predstavnik Ureda za udruge
• predstavnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske
• predstavnik Državnog odvjetništva Republike Hrvatske
• predstavnik Državnog sudbenog vijeća
• predstavnik Državnoodvjetničkog vijeća
• predstavnik Državnog ureda za reviziju
• predstavnik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
• predstavnik Povjerenika za informiranje
• predstavnik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
• predstavnik Pučkog pravobranitelja
• predstavnik Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske
• predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
• predstavnik Hrvatske zajednice županija
• predstavnik Udruge gradova u Republici Hrvatskoj
• predstavnik Hrvatske zajednice općina
• četiri predstavnika civilnoga društva iz reda udruga koje se bave pristupom informacijama i transparentnošću, javnim politikama i sprječavanjem korupcije 

Predsjednik Savjeta može, po potrebi, u rad Savjeta uključiti i predstavnike drugih nadležnih tijela i institucija. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke su, za tijela državne uprave, predstavnici na razini državnog tajnika ili ravnatelja uprave, odnosno zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda. Članovi Savjeta iz stavka 1. ove točke imaju svoje zamjenike.

Dosljedna provedba nacionalnih dokumenata jedan je od nužnih elemenata u borbi protiv korupcije te posljedično uklanjanju prepreka gospodarskom razvoju te ublažavanju negativne percepcije i jačanju povjerenja građana u institucije. Osnivanje Savjeta za sprječavanje korupcije prilikom procesa finalizacije Akcijskog plana za 2015. i 2016. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, prvog provedbenog dokumenta strateškog razdoblja, značilo je upravo snaženje nadzornog mehanizma kako bi se osigurala efikasnost ukupnih nacionalnih antikorupcijskih napora. 

Pozitivni učinci rada Savjeta posebno su vidljivi  u rezultatima provedbe Akcijskih planova za 2017. i 2018. Može se konstatirati određeni uzlazni trend vezano za postotak provedbe planiranih antikorupcijskih aktivnosti u aktualnom strateškom okviru. Što se tiče provedbe Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu, rezultati pokazuju da je provedeno i djelomično provedeno 87% aktivnosti iz predmetnog dokumenta. Ovakav rezultat predstavlja napredak u odnosu na provedbu Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu iz kojeg je provedeno i djelomično provedeno 84% aktivnosti.

Bitnu ulogu u intenziviranju provedbe antikorupcijskih aktivnosti imao upravo Savjet, koji se u okviru dosadašnjeg rada, uz postojeći sustav nadzora provedbe antikorupcijskih dokumenata na razini zakonodavne vlasti, profilirao u ključno tijelo u procesu formiranja i provedbe dokumenata i javnih politika vezanih uz borbu protiv korupcije na razini izvršne vlasti. 

Svoju važnu ulogu u institucionalnom okviru za nadzor provedbe strateških i provedbenih dokumenata na području borbe protiv korupcije Savjet nastavlja obavljati i u okviru provedbe aktualnog strateškog dokumenta – Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine i pratećih akcijskih planova.