Konačni prijedlog Zakona o lobiranju u saborskoj raspravi

Slika /slike/01 DT ŠIMUNDŽA-NIKOLIĆ/DT Šimundža-Nikolić_HS.png

Zakon o lobiranju važan je iskorak u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike i osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno

Na sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 11. ožujka predstavljen je Konačni prijedlog Zakona o lobiranju koji „prvi put u Republici Hrvatskoj uređuje lobiranje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama, preporukama koje je Republika Hrvatska dobila u Izvješću o vladavini prava, preporukama GRECO-a, standardima OECD-a kao i Registra transparentnosti Europske unije i Europskog parlamenta“, pojasnila je državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić obrazlažući ciljeve i svrhu donošenja ovoga Zakona.

Ovim se zakonskim prijedlogom definira lobiranje, lobista, lobirane osobe te korisnika lobiranja. Njime se propisuju i sve aktivnosti u javnom i političkom životu koje se ne smatraju lobiranjem, primjerice, javna savjetovanja, referendumi, peticije ili građanske inicijative, različiti oblici javnog komuniciranja, objavljivanja informacija, stavova i mišljenja u medijima te različiti oblici i socijalnog i drugog dijaloga.

Uređuju se i nedozvoljene lobističke aktivnosti, odnosno neetični postupci lobista za koje se primjenjuju odgovarajuće mjere, odnosno sankcije.

Jačanje uloge Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa

Jedna od važnih odredbi odnosi se na ustrojavanje Registra lobista koji će u elektroničkom obliku voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Bez upisa u Registar lobista neće biti moguće obavljanje lobiranja.

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa bit će nadležno i za davanje mišljenja lobiranoj osobi koja se obrati Povjerenstvu u slučaju dvojbe o tome radi li se o lobiranju kada joj se obrati lobist.

Mjere za kršenje odredbi Zakona izricat će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, dok će prekršajne sankcije izricati sud u prekršajnom postupku.

Stupanje na snagu Zakona predviđeno je 1. listopada 2024. godine.

Uz konačni prijedlog Zakona o lobiranju, u saborskoj raspravi bio je i Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s obzirom na potrebu uspostave nadležnosti koju će Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa imati u odnosu na provedbu Zakona o lobiranju.

„Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, jačanje sustava integriteta na svim razinama vlasti i podizanjem svijesti o štetnosti korupcije, ovaj zakon predstavlja važan iskorak ne samo u kreiranju kvalitetne antikorupcijske politike već i osnaživanju neovisnih tijela da djeluju preventivno“, istaknula je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Pisane vijesti