Treći put u pet godina rastu plaće pravosudnim dužnosnicima, novo povećanje osnovice za 11,5%

Slika /slike/01 Sjednice Hrvatskog sabora/HINA_HN20230413002507_.jpg

Ovo su druge izmjene u sazivu ovog Sabora i treće izmjene u posljednjih pet godina kojima se povećavaju plaće i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, a predstavljaju još jedan doprinos izgradnji modernijeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pravosuđa.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika te konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.

Osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika povećana za 11.5%

„Zakonske izmjene izraz su volje zakonodavca da unaprijedi materijalni status pravosudnih dužnosnika i stvori kvalitetnije uvjete za učinkovit, kvalitetan i neovisan rad pravosudnih tijela,“ rekao je ministar.

S ciljem dodane harmonizacije sustava plaća pravosudnih dužnosnika zakonskim prijedlogom predlaže se izvršiti korekciju koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima županijske razine zbog činjenice da je razlika u koeficijentima između dužnosnika općinske i županijske razine znatno smanjena prethodnim povećanjem koeficijenta za dužnosnike u prvostupanjskim tijelima.

Koeficijent sudaca županijskih sudova i zamjenika županijskih državnih odvjetnika povećat će se s postojećih 4,55 na 5,00, a polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela županijske razine s 5,00 na 5,43. Slijedom toga predlaže se i razmjerna dorada koeficijenata čelnika pravosudnih tijela županijske razine s većim brojem dužnosnika.

„Također, obzirom kako je polazni koeficijent čelnika prvostupanjskih tijela utvrđen u visini koeficijenata dužnosnika tijela županijske razine, predlaže se usklađivanje njihovih koeficijenata s 4,55 na 5,00, a dalje razmjerno broju pravosudnih dužnosnika,“ naglasio je ministar.

Zakonskim prijedlogom propisuju se i određena materijalna prava pravosudnih dužnosnika kao što su: pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, godišnja nagrada za uskršnje i božićne blagdane, dar za dijete do navršenih 15 godina života, regres za korištenje godišnjeg odmora te pravo na sistematski pregled.

„Navedena materijalna prava pravosudni dužnosnik ostvarivat će kao državni službenik u pravosudnom tijelu,“ dodao je ministar Malenica.


Uvodi se obveza javne objave svih sudskih odluka

Izradi zakonskog prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo se radi  propisivanja obveze javne objave svih sudskih odluka na posebnoj mrežnoj stranici, uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka, s ciljem veće vidljivosti mjere razvoja alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a zbog jačanja transparentnosti rada sudova.

„Ovim zakonskim prijedlogom propisuje se obveza javne objave svih sudskih odluka, kojom se postupak ujedno i dovršava, a odluke će se objavljivati na posebnoj stranici kako bi se omogućila pretraga sudskih odluka,“ dodatno je objasnio ministar.

Izmjena predstavlja važan iskorak u jačanju transparentnosti rada sudova, povećanju pravne sigurnosti i ujednačavanju sudske prakse.

U skladu s predloženim zakonodavnim izmjenama u suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, predlaže se uvođenje specijalizacije sudaca za predmete nasilja u obitelji te se propisuju posebni uvjeti za suce koji rade na obiteljskim predmetima, a koji će se određivati godišnjim rasporedom poslova te će se morati redovito stručno usavršavati.

Nadalje, Europski sud za ljudska prava u svojoj dosadašnjoj praksi izrazio je shvaćanje da zaštita prava na suđenje u razumnom roku nije učinkovito ubrzavajuće sredstvo jer se primjenjuje bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade, što je protivno članku 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

„Stoga se u cilju jačanja pravne sigurnosti, dodatno uređuje institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku,“ ustvrdio je ministar dodavši kako će sudovi u postupcima utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava u razumnom roku morati odrediti rok - najdulje od šest mjeseci, u kojem sudac mora riješiti problem.

„Odmah će se odrediti i naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku,“ napomenuo je ministar.


Nove odredbe o izvansudskim aktivnostima

Odredbe važećeg Zakona o sudovima o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima mijenjaju se i dopunjuju s obzirom  na utvrđenu potrebu izmjena i dopuna uvjeta i postupka njihovog imenovanja te osnova privremene zabrane obavljanja poslova i razrješenja, kao i potrebu izričitog propisivanja mogućnosti davanja ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama te državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.

„U odnosu na prvo čitanje, u tekst Konačnog prijedloga zakona dodane su odredbe koje dodatno uređuju mogućnost obavljanja izvansudskih aktivnosti sudaca, pri čemu se sucima izričito zabranjuje sudjelovanje u radu sudova časti, kao i sudjelovanje u stegovnim postupcima pri strukovnim komorama i udrugama,“ objasnio je ministar naglasivši kako će se time doprinijeti osiguranju većeg stupnja nepristranosti i neovisnosti u suđenju te većeg ugleda sudbene vlasti, ali i veće učinkovitosti u radu sudova.

U tekst Konačnog prijedloga zakona uneseno je i pravo sudaca porotnika na nošenje službene iskaznice, a također se popunjava i pravna praznina nastala izdvajanjem odredbi koje se odnose na prestanak sudačke dužnosti iz Zakona o sudovima u Zakon o Državnom sudbenom vijeću pa se u odnosu na prava i dužnosti te prestanak dužnosti sudaca porotnika upućuje na odredbe Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Također, ovim se zakonskim prijedlogom, propisuju i uvjeti za posebna radna mjesta zemljišnoknjižnih sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika - specijalista u općinskim sudovima nadležnim za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima.

„Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima osigurat će se veća transparentnost samog pravosuđa, veća odgovornost sudaca i učinkovitiji sudski procesi,“ zaključio je ministar Malenica.

FOTO: Hina 
 

Pisane vijesti