Ministar Malenica za Večernji list: Ostavka Ravnateljice USKOK-a nije političko pitanje

Slika /slike/vijesti naslovnica/2023/travanj/VL .png

Postoji interes javnosti da se neke stvari pojasne i naš je stav da bi DORH to trebao komunicirati. U povodu godišnjih izvješća o radu GDO ukazivali smo na situacije kada treba javno komunicirati ono što se može bez ulaženja u samu srž postupka. U protivnom se pojavljuju svakakve špekulacije

Protekli dani bili su burni u pravosuđu. Prvi se put govori i o štrajku sudaca, a tu je dramu svojom ekshibicijom začinio i zlovoljni općinski sudac Anton Hlača. I onda šokantna ostavka ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić u povodu neobavještavanja glavne državne odvjetnice (GDO) Zlate Hrvoj Šipek o nesreći ravnateljičina vozača za upravljačem službenog vozila. I prethodni intervju s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom u prosincu 2021. uslijedio je nakon kontroverzne konferencije za novinare u DORH-u koja je otkrila blago rečeno neskladne odnose čelnica DORH-a i USKOK-a zbog jedne “arhivirane” afere Gabrijele Žalac koju je oživio Ured europskog tužitelja (EPPO).
 
I bez toga, s obzirom na to da je u mandatu Marušić procesuirano šest članova Vlade, roje se pitanja koja potiče i uporno izbjegavanje Hrvoj Šipek da o važnim temama komunicira s javnošću. Čelnik SDP-a Peđa Grbin s pravom kaže da javnost zaslužuje znati više o ostavci ravnateljice USKOK-a, to više jer po mnogima razlozi ostavke “ne drže vodu”. Neuvjerljivo je da je ravnateljica zatajila nesreću svoga vozača sa štetom od 100.000 kuna i da se to godinu dana nije znalo dok Hrvoj Šipek nije dobila anonimnu dojavu. Što ministar Malenica zna o tome?
 
Dan prije objave ostavke Vanje Marušić priopćili ste da ste imali sastanak s GDO Hrvoj Šipek. Jeste li tada razgovarali o ravnateljici i spornoj nesreći?
 
Nismo. Imali smo redovan koordinacijski sastanak na kojem je bila i ravnateljica USKOK-a, ali tada nisam dobio informaciju o tome. Službena informacija došla je dan kasnije, u utorak, u kasnim popodnevnim satima kada mi je dostavljena ostavka ravnateljice USKOK-a i izvješće GDO o tome što se dogodilo.
 
Znači, ni GDO vas nije izvijestila o traženoj ostavci?

Dostavljeno mi je izvješće u kojem se navode razlozi, koji su se u međuvremenu pojavili i u brojnim medijima. Za detalje trebate pitati DORH.
 
Formalno je riječ o vozaču Ministarstva pravosuđa i uprave?
 
Da, riječ je o pravosudnom policajcu - vozaču iz Sektora osiguranja koji je vozio ravnateljicu USKOK-a.
 
Je li vozilo bilo kasko osigurano?

Vozilo nije vlasništvo Ministarstva, a prema informacijama koje su došle do mene, nije bilo..
 
Je li trebalo biti?

Odluku o tome donosi čelnik tijela koje koristi vozilo.
 
Tko je onda platio štetu od 100.000 kuna na vozilu, USKOK, DORH ili Ministarstvo?

Prema informacijama iz izvješća koje sam dobio, USKOK, ali vjerujem da će DORH uskoro dati više informacija.
 
Znači, računi USKOK-a ne vide se u DORH-u, a za sporni iznos nije potreban supotpis GDO?

I to je pitanje za DORH.
 
Je li vozaču pogodovano u prekršajnom postupku? Navodno je ravnateljica USKOK-a mogla u roku od šest mjeseci podnijeti regresni zahtjev za plaćenu štetu, ali to nije učinila. To nije propust ako nije bila riječ o vozačevu grubom ili namjernom kršenju propisa. Je li bio alkoholiziran?
 
U izvješću nismo dobili sve detalje tako da o tim okolnostima trebate pitati DORH. Regresni zahtjev, kao što ste rekli, može se postaviti, ali iz izvješća GDO proizlazi da nije postavljen. S tim da u ovom slučaju postoji odluka Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu po kojoj je vozač proglašen krivim za izazivanje prometne nesreće.
 
Ostavku je dala zbog “osobnih razloga”, a ne zbog propusta u izvještavanju GDO o nesreći.

Dala je ostavku iz osobnih razloga i u izvješću stoji da GDO smatra da je riječ o propustu ravnateljice USKOK-a, a ja ne želim biti odvjetnik ni ravnateljice ni GDO. To je, što se Vlade tiče, interna stvar Državnog odvjetništva RH, njihovih razgovora i odluke ravnateljice da podnese ostavku.
 
Neki “zločesti jezici” kažu da je u Vladi i HDZ-u još veće oduševljenje nego je i kod Hrvoj Šipek zbog ostavke ravnateljice USKOK-a, s obzirom na procesuirane ministre, a podsjećaju i kako je premijer bio ljut zbog uhićenja Darka Horvata?
 
Kad smo kod zločestih jezika, oni koji je danas brane iz redova oporbe prije nekoliko mjeseci tu istu ravnateljicu USKOK-a, kao i glavnu državnu odvjetnicu žestoko su napadali. To je čisto licemjerje koje predstavnici oporbe redovito pokazuju kad borba protiv korupcije dovede do razotkrivanja pojedinaca u njihovu dvorištu. Vidjeli smo to u posljednjim slučajevima. Podsjećam da je Vanji Marušić obnovljen mandat ravnateljice USKOK-a prije nekoliko mjeseci. Tada je ravnateljica izabrana nakon što sam ja dao pozitivno mišljenje za njezino imenovanje. Odbacujem te špekulacije o postojanju bilo kakvih političkih razloga ili pritisaka. Ovo nije političko pitanje. Vlada daje punu podršku samostalnom i neovisnom radu Državnog odvjetništva u borbi protiv korupcije i drugih oblika kriminaliteta. Učinit ćemo i daljnje iskorake kada je riječ o poboljšanju kapaciteta i uvjeta rada Državnog odvjetništva, kao i materijalnih prava pravosudnih dužnosnika.
 
Formalno, Marušić se vraća u DORH kao zamjenica GDO. Uz to je USKOK izložen i odljevu kadrova u EPPO. Potrajat će do izbora novog ravnatelja, s tim da se i na zadnji natječaj javila jedino Marušić, i to na samom kraju. Treba li nedostatak interesa tražiti i u čelnoj osobi DORH-a koja se baš nije istaknula u zaštiti institucije od javnih objeda. Zbog nekomuniciranja s javnošću prozivao ju je premijer, ali i vi i drugi dužnosnici. Istupala je samo kad je trebala zaštititi sebe. Takav odnos s javnošću u digitalno doba samo taloži percepcijsku štetu na račun institucije i pravosuđa.
 
Postoji interes javnosti da se neke stvari pojasne i naš je stav da bi DORH to trebao komunicirati. Odnosno, mislim da bi bilo dobro da DORH češće istupa kad to može, a osobito kako bi svoj rad otvorio prema javnosti. U povodu godišnjih izvješća o radu GDO ukazivali smo na situacije kada treba javno komunicirati ono što se može bez ulaženja u samu srž postupka. U protivnom se pojavljuju svakakve špekulacije. Što se tiče neodaziva kandidata, teško mi je komentirati koji bi bili razlozi za to jer Ministarstvo ne sudjeluje u tim postupcima. To radi neovisno tijelo - DOV.
 
Hrvoj Šipek uporno forsira i stegovni postupak protiv svoga prethodnika Dražena Jelenića, što, s obzirom na odluke Vrhovnog suda i praksu ESLJP-a kad sucima nije izričito u zakonu zabranjeno članstvo u masonima, postaje mrcvarenje koje nas dosad košta oko 400.000 kuna, jer Jelenić je pod suspenzijom na pola plaće te je izgledno da će dobiti i drugu polovicu.

To je njezina odluka, ja ne mogu ulaziti u procese koje nisu u mojoj nadležnosti. To je isključiva stvar pravosudnih tijela.
 
Je li problem što Hrvoj Šipek od dosadašnjih 12 čelnika jedina nema kaznenopravnog iskustva jer dolazi iz Građansko-upravnog odjela, a javnost DORH doživljava kroz kaznene predmete?
 
DORH ne čine samo Kazneni odjel i USKOK. GDO Hrvoj Šipek ima veliko iskustvo u Građansko-upravnom odjelu, i to na upravljačkim funkcijama. Kada govorimo o GDO, zaboravlja se taj segment upravljanja državnoodvjetničkom upravom. Uostalom, ona je bila prva zamjenica svome prethodniku.
 
Upućeni kažu da su odnosi unutar DORH-a prilično narušeni, jesu li i do vas došle takve glasine?

Ne mogu komentirati glasine niti imam takve informacije. Ono što mogu komentirati je da smo mi imali redovne koordinacije s GDO i ravnateljicom USKOK-a te smo redovito raspravljali o mogućnostima za poboljšanje uvjeta rada i sličnim temama.
 
Jeste li se u razgovoru s GDO dotakli pitanja angažmana vještaka u slučaju Agrokor?

Nismo. Odabir vještaka isključivo je stvar DORH-a. Ministarstvo im je, kao i za druge potrebe, osiguralo sredstva na stavci za intelektualne usluge.
 
S obzirom na to da je ta podružnica poljske tvrtke bila angažirana i od Agrokora pa i za izvanredne uprave, u slučaju da Vrhovni sud odbaci vještačenje zbog sukoba interesa, bit će to težak politički uteg i za Vladu kad se bude propitivala odgovornost. Vlada nije sugerirala ili posredno utjecala na izbor vještaka?
 
Odabir vještaka zaista je interna stvar DORH-a. Ponavljam, nikakvog utjecaja Vlade nije bilo, dapače sredstva su tada dodijeljena na zahtjev DORH-a, ne na inicijativu Vlade. DORH je samostalno odabrao vještaka, u što, ponavljam, Ministarstvo i Vlada ne ulaze, a sudovi donose odluke, odnosno presude. O odgovornosti u konkretnom predmetu može odlučivati jedino DORH, kroz stegovni ili neki drugi postupak, bilo da je riječ o traženju novog vještačenja ili odštete.
 
Hrvoj Šipek nije odgovorna za izbor vještaka jer tada nije bila na čelu DORH-a, ali u slučaju novog povlačenja optužnice za Agrokor, velik će biti pritisak za njezinu smjenu s obzirom na to da, osim Vlade, baš ne uživa podršku javnosti? Ovisi li njezina stolica o odluci VS-a o tom vještačenju?
 
To je hipotetska situacija koju ne mogu komentirati. Pričekajmo odluku suda.
 
Kolike su plaće općinskih, županijskih i vrhovnih sudaca s obzirom na to da se u javnosti iznose različiti podaci?
 
Prosječna plaća općinskih sudaca je 1670 eura, županijskih sudaca 2093 eura, Vrhovnog suda 2879 eura neto. Dakle, govorimo o prosjeku, a plaće, naravno, variraju ovisno o stažu, poreznim olakšicama i slično. Pitanje plaća pravosudnih dužnosnika mi smo samoinicijativno pokrenuli lani, predlagali smo jednaku osnovicu kao i za državne službenike i namještenike. Takvo rješenje pravosudnim dužnosnicima nije bilo prihvatljivo i mi smo od tada počeli raditi na novom prijedlogu koji je sada na stolu. Osam posto povećanja svim pravosudnim dužnosnicima te dodatno povećanje koeficijenata za prvi stupanj s 3,54 na 3,99. Zakonski prijedlog ide u hitnu proceduru i to je prvi korak rješavanja problematike plaća. Radna skupina nastavlja s radom i u drugoj fazi bavit će se pitanjima indeksacije plaća, stupnjevanja plaća pravosudnih dužnosnika u prvom i drugom stupnju kao i drugim otvorenim pitanjima o materijalnim pravima kao što su prijevoz, jubilarne nagrade i sl. Čuli smo njihove zahtjeve o povećanju plaća za 1300 eura, nastavljamo dijalog i donosit ćemo odluke sustavno.
 
Zar je to tako složeno da je potrebno osam mjeseci?
 
Samo stupnjevanje zahtjevan je pothvat jer treba utvrditi jasne i mjerljive kriterije za napredovanje, ali i indeksaciju. Već sada unutar radne skupine imamo različita promišljanja pravosudnih dužnosnika. Tu u obzir treba uzeti i plaće službenika u pravosudnim tijelima. Ministarstvo paralelno radi na Zakonu o plaćama u javnom sektoru. To je sustav spojenih posuda koji zahtijeva sustavan i cjelokupan odgovor. Rješenja moraju doći u oba sustava plaća, u suprotnom ćemo i dalje imati iste anomalije.
 
Suci se žale na anomaliju da općinski suci odu na Vrhovni sud za savjetnike pa imaju 4-5 tisuća kuna veću plaću, a za razliku od sudaca - ne potpisuju odluke.
 
Činjenica je da sustav plaća nije dovoljan učinkovit, zato i idemo u reformu. Puno je tu otvorenih pitanja. Što se tiče specijalista na Vrhovnom sudu, njihova plaća u prosjeku je u rasponu, s obzirom na to da postoje različite kategorije savjetnika, od 1600 do 2600 eura. Međutim, treba uzeti u obzir da su sudski savjetnici državni službenici, a njima je rasla osnovica unazad nekoliko godina oko 33 posto. Osnovice su različite, zadnje povećanje osnovice za suce bilo je 2019. godine.
 
Sude li suci na temelju Ustava i zakona ili na temelju radne norme koju im je zadao ministar pravosuđa Ivan Malenica? Sudac Hlača je i zbog toga “zlovoljan”.
 
Na temelju Ustava i zakona. Kada već spominjete Ustav, upravo je Ustavni sud rekao da su okvirna mjerila u ovlasti ministra. Zaista ne vidim razlog zašto bi bilo tko u Hrvatskoj bio protiv normi. I od najvećih kritičara vidimo da norme nisu pretjerane niti su problem, dapače one funkcioniraju. Sam sudac Hlača istaknuo je da je u prva tri mjeseca riješio šestomjesečnu normu, što znači da bi tom dinamikom u prvih šest mjeseci riješio godišnju normu. Mi smo okvirna mjerila usvojili na temelju mjerljivih podataka, ne samovolje. A podatak da je lani riješeno 11% više predmeta dokazuje da norma nije problem. Razmatrali smo ukidanje norme, međutim ukidanje norme u drugim zemljama rezultiralo je neučinkovitošću. Mi imamo oko 440 tisuća neriješenih predmeta - napredak je tu, ali i dalje treba raditi na učinkovitosti. A to je, uz sudove, zadaća Ministarstva.
 
Ogromna sredstva ulažu se u infrastrukturu i digitalizaciju pravosuđa, pa onda čak i neki profesori govore kako je naše pravosuđe skupo, a zapravo impresivne brojke samo govore koliko je desetljećima bilo zapušteno. Također u pravosudne proračune ulaze i ogromni troškovi arbitraža i vještačenja.
 
Razgovaramo o plaćama, ali i o materijalnim uvjetima, digitalizaciji, infrastrukturi. Ovo možda prolazi u tišini, ali na pragu smo najvećeg investicijskog ciklusa u pravosuđu u povijesti Hrvatske. Od 2015. godine do danas uloženo je 60 milijuna eura, a u sljedećih šest godina bit će uložena 333 milijuna eura.
 
Kako tumačite eskalaciju revolta do prijetnji štrajkom. I predsjednik Dobronić poručio je da bi štrajk bio neprimjeren dok traju pregovori?
 
Drago mi je da se g. Dobronić i ja slažemo. Apeliram na sve pravosudne dužnosnike da ne idu u štrajk s obzirom na to da smo pripremili promjene zakona i nastavljamo razgovore na teme koje su oni istaknuli i koje su im bitne - dakle, indeksacija, stupnjevanje i materijalna prava.
 
Čin iskusnog suca Hlače, premda neprimjeren, govori da je sucima dozlogrdilo.
 
Za mene osobno potez suca Antona Hlače apsolutno je neprihvatljiv. On je u konkretnom sudskom postupku stavio interes sudaca iznad samog sudskog postupka i stranaka, odnosno građana. Suci obavljaju javnu djelatnost i postoji odgovornost spram građana koji ne mogu biti žrtve zlovolje suca. G. Hlača odgodio je ročište za 11. mjesec, to znači da su građani izgubili mjesece. Zloupotrijebio je taj postupak. Mogao je na drugačiji način iskazati nezadovoljstvo, (izvan)institucionalno. Ministarstvo je i na skupštini UHS-a krajem ožujka prihvatilo dijalog sa sucima.
 
Hoće li doista isključivo HDZ-ov tim krojiti nove izborne jedinice unatoč uputama Ustavnog suda o važnosti povjerenja građana u izborni sustav te stručnog, a ne političkog pristupa?
 
Dakle, svaka ozbiljna politička opcija ima neko svoje viđenje i prijedloge izbornog zakonodavstva i toga kako bi trebale izgledati izborne jedinice pa su svoje prijedloge imali i SDP, Možemo!, Most, IDS, Fokus. ... I HDZ kao najveća i najozbiljnija politička stranka u svojim redovima raspravlja kako vidi izborno zakonodavstvo, izborni sustav i izborne jedinice. Imati stranački stav o izbornim jedinicama problem je očito samo kada takav stav ima HDZ. Prijedlog zakona o izbornim jedinicama doći će od Ministarstva pravosuđa i uprave, koje razmatra različite modele, i onda ćemo to predložiti Vladi. Konzultiramo se pritom i sa stručnjacima. Oporba će imati prigodu u saborskoj raspravi dovoljno prigode i vremena iznijeti svoja stajališta koja se potom mogu razmotriti za finalni prijedlog.
 
Znači, radne skupine neće biti?

Unutar Ministarstva razmatramo modele. Javno savjetovanje bit će prilika da svi dionici i stručnjaci daju svoje mišljenje, a i da oporba unutar saborskih odbora i na plenarnoj raspravi da svoje mišljenje. Zakon ide u redovnu proceduru u dva čitanja i bit će dovoljno vremena da se raspravi o svim prijedlozima.
 
To ipak govori da će se prijedlog MPU temeljiti na stavovima HDZ-ova tima. Logično je da svatko želi pravila prilagoditi sebi, ali ovo ipak nadilazi HDZ. Izborni sustav je temelj demokracije i iz odluke US-a proizlazi da treba izbaciti politiku iz procesa krojenja izbornih jedinica.
 
MPU će sigurno ispoštovati glavne razloge koje je u svojoj odluci naveo Ustavni sud, a to je da će novim prijedlogom zakona biračko pravo biti jednako za sve. To je za sve aktere najvažnije. Razmatramo sve modele, uključujući i razmjerni broj zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, kao i modele koji pretpostavljaju prekrajanje granica izbornih jedinica kako bi se došlo do jednakog broja birača u svakoj izbornoj jedinici.
 
Kad očekujete da bi prijedlog mogao biti gotov?

Očekujem za mjesec dana prijedlog zakona koji će ići u savjetovanje. Cilj je proći prvo čitanje do ljetne pauze pa drugo nakon ljetne pauze.
 
Završena je javna rasprava o “lex Kongo”. Hoćete li prihvatiti razumne prijedloge predstojnice katedre međunarodnog privatnog prava Pravnog fakulteta u Rijeci i pravobraniteljice za djecu da se legalizacija odluka država o posvojenju iz zemalja koje nisu stranke Haaške konvencije traži diplomatskim putem? Prepusti li se to posvojiteljima, to se svodi na traženje još jednog štambilja.
 
Svakako ćemo prije nego zakon uputimo u daljnju proceduru raspraviti u okviru MPU i te prijedloge. Svjesni smo da treba ojačati pravnu sigurnost bez ulaženja u konkretne postupke te ćemo razmotriti predloženi model. Rješenje koje smo mi predložili zapravo je na tragu preporuka koje je dao predsjednik Vrhovnog suda i drago mi je da postoji suglasnost.
 
Imate li kakvih novosti iz Zambije, zna li se koliko bi postupak mogao trajati?

Ne, u ovoj fazi postupka ne mogu se primijeniti instrumenti međunarodne pravne pomoći. Hrvatska nastavlja pružati diplomatsku, konzularnu i svaku drugu moguću pomoć svojim državljanima u Zambiji.
 
Jeste li na Dobronićev prijedlog razmatrali uvođenje sudskih pristojbi za državna tijela kako bi se umanjile njihove eventualne kverulantske sklonosti, odnosno neprilični motivi za parničenje.
 
Takvih je predmeta malo. Postotak predmeta u kojima su RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave stranka je niti 4%, lani je takvih predmeta bilo 3,22%. Zaboravlja se da su sudske pristojbe dio proračuna, dakle to bi, da se slikovito izrazim, bilo prelijevanje vode u istoj čaši.
 
Nije li pretjerano u sudske predmete pretvarati sporove oko plaćanja komunalnih računa, TV pretplate, povrede autorskih prava članova ZAMP-a za reprodukciju glazbenih djela?
 
U nastojanju da rasteretimo sudove nepotrebnih sudskih postupaka donosimo Zakon o izvanparničnom postupku i Zakon o mirnom rješavanju sporova s ciljem micanja određenog broja postupaka sa sudova. Nakon 1934., kad je donesen važeći Zakon o izvanparničnom postupku, evo nakon skoro 90 godina, donosimo novi zakon upravo u smjeru toga da dio tzv. nespornih postupaka prebacimo sa sudova. Dio sporova pokušat ćemo rješavati i posredovanjem centara za mirenje.
 
Kako stojite s realizacijom ciljeva učinkovitosti rada sudova koje ste si sami zadali?
 
Vide se rezultati svega što radimo. Znam da se nije lako u pravosuđu probiti s dobrim vijestima, ali rezultati se vide i to mi je bitno. Nitko ne može reći da je danas jednako kao što je bilo prije. Povećali smo stopu rješavanja predmeta s 92 na 109 posto, prosječno trajanje postupaka je smanjeno na 247 dana. Učinkovitost općinskih sudova povećana je s 88 na 112 posto, trgovačkih sa 103 na 123 i upravnih sa 102 na 107 te su općinski sudovi ubrzali postupke za 84 dana, trgovački za 45 i upravni za 23 dana.

Percepcija sudstva je loša jer se čak i u predmetima od velikog javnog interesa zbog prostornih ograničenja ne mogu održavati rasprave u kontinuitetu?
 
Ne treba generalizirati. Ako postoji problem na nekom sudu, ne znači da je to onda problem svih sudova. Na traženje predsjednika sudova za dodatnim prostorima uvijek reagiramo kako bismo im omogućili aktiviranje dodatnih prostora. Istaknuo bih da razmatramo i mogućnost kontinuiranog suđenja kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku. Cilj djelovanja radne skupine je učinkovitiji kazneni postupak jer je negativna percepcija vezana za kaznene postupke koji predugo traju.
 
Prijeti li da digitalna antikorupcijska platforma postane nova afera Softver, kako tvrde kritičari s obzirom na cijenu tog projekta veću od 600.000 eura?
 
To je jedan od projekata u okviru nacionalnog plana otpornosti i oporavka koji je usuglašen s Europskom komisijom te je provedena procedura utvrđivanja procijenjene vrijednosti tog projekta. To nije obična web-stranica, nego platforma koja uključuje šest ili sedam modula, među ostalim registar lobista koji bi se trebao otvoriti, kao i poseban modul za prijavljivanje nepravilnosti pučkoj pravobraniteljici... Podsjećam, natječaj je otvoren za sve i Ministarstvo ne može niti treba utjecati na to tko će se prijaviti. U ovom slučaju, natječaj je u tijeku i odluka o odabiru tvrtke još nije donesena.
 
Kakvo je stanje s reformom lokalne samouprave?
 
Za funkcionalno povezivanje lokalnih jedinica javile su se 93 općine temeljem kriterija koje je postavilo Ministarstvo financija. Povezivanje je realizirano temeljem prijedloga iz naše odluke, a to je ili zajedničko trgovačko društvo ili zajednička služba ili službenik pa su time općine ostvarile određenu financijsku korist. Cilj funkcionalnog spajanja lokalnih jedinica ide u smjeru povećavanja i poboljšanja javnih usluga te smo ovime uspjeli potaknuti lokalne jedinice da razmišljaju o zajedničkim poslovima koje mogu obavljati. Drugo je stvarno spajanje općina za što smo osigurali određena sredstva kao poticaj, a na lokalnim jedinicama je konačna odluka.
 
Razgovarao: Marinko Jurasić
Večernji list, 22. travnja 2023.

Pisane vijesti