Nove zakonske izmjene kao dodatna zaštita žena – žrtava nasilja

Slika /slike/vijesti naslovnica/Ministar Malenica/Sjednica Sabora_18-01.jpg

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je Hrvatskom saboru izmjene i dopune triju zakona - Kaznenoga zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se postrožuju kazne za nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, osnažuju prava žrtava te uvode mehanizmi zaštite žrtava od dodatne viktimizacije.

Zakonske izmjene rezultat su široke rasprave pravnih stručnjaka, civilnoga društva, predstavnika pravosudnih tijela i policije nastale kao odgovor na zabrinjavajuće trendove vezane uz nasilje nad ženama i nasilja u obitelji.

Usmjeravanje sustava na potrebe žrtva i strogo sankcioniranje počinitelja kaznenih djela

Naglasivši kako se izmjenama i dopunama Kaznenog zakona u hrvatski pravni sustav uvodi definicija rodno utemeljenog nasilja, kao i novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe, ministar Malenica dodatno je objasnio da se za spomenuto kazneno djelo propisuje kazna zatvora od najmanje deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

„Pri utvrđivanju tog kaznenog djela uzima se u obzir da je to kazneno djelo počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti li zavisnosti ili je djelo počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj,“ ustvrdio je ministar.

U članku 111. Kaznenog zakona mijenja se odredba vezana uz člana obitelji koji je ranije zlostavljan na način da se propisuje da će se teškim ubojstvom smatrati ubojstvo bliske osobe ili osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao.

Uz to, propisuju se i veće kazne za kaznena djela silovanja. Tako se za temeljni oblik kazna povećava na 3 do 8 godina (umjesto 1 do 5 godina), dok se za kvalificirani oblik silovanja kazna povećava na 5 do 12 godina (umjesto 3 do 10 godina).

Također, povećavaju se i kazne za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina, kao i kazne za kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15. godina.

„Ovim se izmjenama propisuje minimalna udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja od minimalno 100 metara, čime se osigurava veća zaštita žrtava,“ podsjetio je ministar Malenica dodavši kako će se sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora moći izreći neovisno o visini izrečene kazne.


Do dvije godine zatvora za novo kazneno djelo „napuštanje životinja“

U cilju dodatne zaštite životinja uvodi se i novo kazneno djelo napuštanje životinja, za koje se propisuje kazna zatvora do dvije godine, ako je napuštanjem životinje prouzročena njezina smrt ili ako počinitelj napusti veći broj životinja.

Navedeno će rezultirati i većim kaznama za počinjenje kaznenog djela ubijanja ili mučenja životinja, budući da se kazne povećavaju s jedne na dvije, odnosno s dvije na tri godine.
 

Novinari ne mogu biti počinitelji kaznenog djela „neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ 

Kao što je i najavljeno, s ciljem uspostavljanja odnosa pravne ravnoteže između probitaka kaznenog djela i prava javnosti da o vođenju postupaka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa, uvodi se novo kazneno djelo „neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.“

„Točno se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela: dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji neovlašteno otkriju  sadržaj izvidne ili  dokazne radnje kaznenog postupka koji se temeljem zakona smatra nejavnim. Dakle, jasno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, poticatelji ili pomagači ovog kaznenog djela,“ naglasio je ministar Malenica.


Kršenje mjera opreza  zamijenit će se istražnim zatvorom u roku od 24 sata

Izmjenama Zakona o kaznenom postupku proširuju se i osnažuju prava žrtava. Tako će žrtva imati pravo na pristup službama za podršku dok god postoji potreba za time, pravo na povjerljivu osobu po izboru i pravo na tajnost podataka, odnosno anonimizaciju svih podataka na temelju kojih se može otkriti njezin identitet.

„U slučaju kršenja mjera opreza sud će biti dužan u roku od 24 sata odlučiti o kršenju i donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom, a ako se prekrši zaštitna mjera prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, počinitelju se više neće moći izreći novčana kazna, već kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna,“ objasnio je ministar Malenica.


Spolno uznemiravanje više neće biti prekršaj

Iz spomenutog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se odredba o spolnom uznemiravanju što znači da spolno uznemiravanje unutar obitelji više neće predstavljati prekršaj, već kazneno djelo.

Ministar Malenica ustvrdio je kako se time omogućuje strože kažnjavanje spolnog uznemiravanja te istovremeno osnažuje žene žrtve da prijavljuju takva nedjela.

„Kao i kod Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku propisuje se minimalna udaljenost za određivanje zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve koja će iznositi 100 metara,“ naglasio je ministar.

Broj članova Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji povećava se s 11 na 15 članova; uz postojeće članove resornih ministarstva i pravosudnih tijela, u radu povjerenstva sudjelovat će predstavnici akademske zajednice, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i predstavnici civilnog društva, a u sastav Povjerenstva imenovat će se i udruge koje se bave zaštitom nasilja u obitelji.

Na kraju izlaganja ministar Malenica zaključio je kako su ove zakonske izmjene snažan zalog u borbi protiv nasilja nad ženama i jasna poruka da se nasilje neće tolerirati.


FOTO: Hina 

Pisane vijesti