Malenica: U 2021. za aktivnosti nacionalnih manjina utrošeno 78,5 milijuna kuna više

Slika /slike/HN20230417007861 (1).jpg

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je u srijedu u Saboru da je za aktivnosti nacionalnih manjina u 2021. godini utrošeno 78,5 milijuna kuna više nego 2020., te učinjeni iskoraci u području ustavnopravnih prava i društvenog osvješćivanja o pravima nacionalnih manjina.

"Za aktivnosti vezane uz provedu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2021. godini utrošeno je 78,5 milijuna kuna više nego 2020. odnosno 294 milijuna kuna”, kazao je Malenica podnašajući izvješće o provođenju Ustavnog zakona i o utrošku sredstava za potrebe nacionalnih manjina za 2021.

Izvješće ukazuje da je u području ustavnopravnih prava i društvenog osvješćivanja o pravima nacionalnih manjina učinjeni koraci unaprijed, ali ukazuje i na područja u kojima je potrebno napraviti dodatne iskorake, rekao je.

Posjetio je na usvojen novi Nacionalni plan zaštite ljudskih prva i suzbijanje diskriminacije do 2027. koji sadrži šest ciljeva, među kojima je i poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, podizanje razine informiranosti građana i jačanje mehanizama praćenja provedbe Ustavnog zakona.

U 2021. izdano je 3 638 dvojezičnih osobnih iskaznica, 1 000 više nego godinu prije, zakonski preduvjet za uvođenje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina ispunjen je u 27 lokalnih jedinica, zabilježeno je povećanje broja djece u ranom i predškolskom odgoju na jeziku i pismu nacionalnih manjina za 96, a unutar osnovnoškolskog sustava za 142, naveo je, među ostalim, Malenica.

Te godine, dodao je, nastavljene su i aktivnosti za snažnije uključivan pripadnika romske nacionalne manjine u obrazovanje, financiranje zaštite kulturne baštine manjina, kulturne suradnje i drugo. Pripadnici nacionalnih manjina u potpunosti su ostvarili i pravo na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalnih jedinica.

Andreju Marić (SDP) zanimalo zašto u općini Orehovica u Međimurju gdje romsko stanovništvo čini više od 33 posto populacije još nisu postavljenje dvojezične ploče.

Na zahtjev lokalne jedinice ministarstvo se očitovalo i navedeni problem izbora romskog jezika je na lokalnoj jedinici da donese odluku u konkretnom slučaju, odgovorio je ministar.

„Samo je pitanje žele li lokalne jedinice to ili ne”, kazao je Veljko Kajtazi pojasnivši da postoji samo jedan službeni romski jezik, romani.

Tekst:Hina
Foto: Hina 



Pisane vijesti