Provedba Uredbe u Hrvatskoj i Sloveniji
U Republici Hrvatskoj donesen je poseban Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju kojim su određene mjesna nadležnost za odlučivanje o ostavini, nadležna tijela za postupanje i donošenje odluka te postupci u području primjene Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju. Hrvatskim Zakonom o provedbi Uredbe kao nadležna tijela za postupanje u skladu s Uredbom određeni su sudovi te javni bilježnici. S druge strane, u Republici Sloveniji su odredbe o provedbi Uredbe sadržane u Zakonu o nasljeđivanju (Zakon o dedovanju). Za provedbu Uredbe je 12. srpnja 2016. bio donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju (ZD-C) te je kao nadležno tijelo u području primjene Uredbe određen sud.
Primjena Uredbe u Hrvatskoj i Sloveniji može biti vrlo izazovna. U dosadašnjoj (skromnoj) praksi (hrvatskih) nadležnih tijela u primjeni Uredbe otvorila su se pitanja uz određivanje „uobičajenog boravišta“ i „prekograničnog elementa“ kod pojedinih nasljednopravnih stvari, pitanja kojim je osobama potrebno dostaviti Europsku potvrdu o nasljeđivanju, čuvanja izvornika Potvrde, sama kompleksnost sadržaja zahtjeva za izdavanje Potvrde, ili pak problemi u odnosu na okolnost da Potvrda izdana u drugoj državi članici ne sadrži sve podatke potrebne za upis prava u odgovarajući (hrvatski) upisnik, zemljišnu knjigu, prema lex fori. Tomu treba pridodati i okolnosti nepoznavanja postojanja Uredbe u ovom području i njezina sadržaja, a time i inzistiranje nekih osoba/tijela (poput banaka, zavoda za mirovinsko osiguranje) na delibacijskom postupku u slučaju kada je predočena odluka o nasljeđivanju donesena u drugoj državi članici, ili pak inzistiranje na Europskoj potvrdi o nasljeđivanju u slučaju kada je predočena odluka o nasljeđivanju donesena u drugoj državi članici i vice versa.Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj dominiraju Europske potvrde o nasljeđivanju izdane u Sloveniji, kao i obrnuti slučaj: Potvrde namijenjene za provedbu u Sloveniji, a što ukazuje na postojanje pravnog prometa isprava o nasljeđivanju među partnerima ovoga projekta (izvor: Hrvatska javnobilježnička komora, upitnik HJK-O-2/18-41 od 7. 11. 2018.).